Vladajuća koalicija u Njemačkoj koju čine SPD, FDP i Zeleni je u krizi. Sve tri stranke u koaliciji predlažu različite mjere za jačanje njemačke privrede – nezavisno jedna od druge i bez međusobnog dogovora.

Iako su sljedeći redovni izbori za Bundestag tek za jedanaest mjeseci (28. septembra 2025.), kancelar Olaf Šolc, ministar privrede Robert Habek, ministar finansija Kristijan Lindner, kao i lider opozicije i šef CDU Fridrih Merc, već su praktično u predizbornoj kampanji.

Postavlja se pitanje: Šta će se desiti ako neki od koalicionih partnera više neće da učestvuje u vlasti. Šta ako se vlada nađe u blokadi i više ne može da postigne kompromis? Postoje četiri moguća scenarija:

Nova vlada pod vođstvom Šolca

Ako jedan od sadašnjih koalicionih partnera istupi iz vlade, to ne znači automatski nove izbore. Poslanički mandat traje četiri godine, te bi kancelar mogao da potraži novu većinu – akutelni ministri bi bili razriješeni dužnosti, formirala bi se nova vlada: na primjer, u saradnji sa nekom od opozicionih stranaka.

Međutim, u aktuelnom Bundestagu ovaj scenario djeluje malo vjerovatno. Prema anketama, Unija (CDU/CSU) je daleko ispred kancelarove stranke SPD. Iz perspektive Unije, novi izbori bi bili mnogo bolji nego učešće u velikoj koaliciji pod kancelarom iz SPD-a.

Formiranje manjinske vlade

Kancelar može odlučiti da nastavi dalje samo sa preostalim članovima vlade, ali tada više ne bi imao većinu u parlamentu. To bi bilo nezgodno, ali izvodljivo.

Parlament pokrajine Tiringije je prošli mandat proveo upravo u manjinskoj vladi, pod vodstvom premijera Bode Ramelova (Ljevica).

U ovom slučaju, vlada bi morala za svaki zakon da obezbijedi većinu, oslanjajući se na podršku opozicije.

Novi kancelar u postojećem Bundestagu

U ovom scenariju koristi se parlamentarni instrument – konstruktivno izglasavanje nepovjerenja. Pojedini poslanici mogli bi da izglasaju nepovjerenje sadašnjem kancelaru i predlože protivkandidata – osobu za koju vjeruju da bi bolje obavljala tu funkciju.

O novom kandidatu bi se glasalo, a za izbor bi bila potrebna apsolutna većina. Prema trenutnom rasporedu mandata, to bi bilo teško postići bez glasova AfD-a. Do sada su sve druge stranke isključivale saradnju s ovom partijom.

Prijevremeni izbori

Prijevremene izbore u Njemačkoj može da raspiše samo predsjednik države, i to samo ako parlament uskrati povjerenje kancelaru. Ključna riječ ovdje je pitanje povjerenja. Dakle, kancelar bi morao da traži glasanje o povjerenju.

Ako dobije većinu, vlada nastavlja s radom. Ako je ne dobije, može predložiti predsjedniku da u roku od 21 dana raspiše nove izbore, koji bi morali da se održe u narednih 60 dana. Do tada, stara vlada ostaje na vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu