„Muž ju je teško zlostavljao", "Partner ju je tukao i gušio", "Htjela ga je ostaviti, on ju je upucao" – ovo su samo neki od nedavnih naslova u njemačkim novinama.

Njemačke vlasti izvješćuju o velikom broju nasilnih incidenata protiv žena koje su počinili njihovi partneri ili bivši partneri. Najnoviji podaci iz 2020. pokazuju porast od 4,9% u odnosu na prethodnu godinu.

Nerazmjerno veća vjerojatnost je da žene postanu žrtve nasilja, što predstavlja četiri od pet slučajeva.

U 2021. policija je zabilježila i 870 prekršaja na temelju diskriminacije zbog seksualne orijentacije — od kojih su 164 bila nasilna kaznena djela.

Samo u glavnom gradu Berlinu svake godine biva zabilježeno stotine homofobnih i transfobnih incidenata uključujući uvrede, prisilu i prijetnje kao i jednostvane, opasne i konkretne pokušaje napada.

Sada ministar pravosuđa Marco Buschmann želi reformirati i proširiti njemački kazneni zakon kako bi omogućio strožije kazne.

Prijedlog promjena će vjerojatno u jesen biti poslan na raspravu u Bundestagu. Njime se propisuje da "rodno specifični motivi" i oni "usmjereni protiv seksualne orijentacije" budu dodani na popis motiva koji ukazuju na "prezir prema čovječanstvu" zajedno s rasizmom i antisemitizmom. 

"Nasilje temeljeno na spolu mora biti imenovano kao takvo i kažnjeno potrebnom oštrinom", rekao je Buschmann, član neoliberalnih Slobodnih demokrata (FDP).

„Nasilje muškaraca nad ženama ne treba trivijalizirati kao "privatne tragedije" ili "drame ljubomore"", rekao je on najavljujući prijedlog.

Žena ne pripada partneru

Buschmann je mislio na slučajeve u kojima muškarac ubije svoju partnericu ili bivšu partnericu i to se na sudu smatra homicidom, a ne ubojstvom, pri čemu se emocionalno stanje počinitelja uzima kao olakotna okolnost.

"Nijedna žena ne 'pripada' svom partneru", rekao je ministar pravosuđa Buschmann, odbacujući ideju patrijarhalnog polaganja prava muškarca na vlasništvo nad ženom. "Nijedan muškarac ne bi si trebao prisvojiti pravo da određuje život žene. U 2022. to bi se trebalo podrazumijevati", rekao je Buschmann.

Očekuje se da će promjena zakona utjecati i na izricanje kazni u slučajevima seksualnih prijestupa, uključujući silovanje. U nekoliko je presuda njemački Savezni vrhovni sud (BGH), na primjer, utvrdio da seksualni prijestup počinjen unutar veze dopušta ublažavanje.

Njemačka udruga advokata (djb), koja se dugo zalagala za zakonske izmjene, kao i njihovu primjenu u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja, pozdravila je planirane izmjene.

"Izričito priznavanje rodno uvjetovanih motiva kao otežavajućeg čimbenika važan je korak prema senzibiliziranju onih koji primjenjuju zakon i osiguravanju odgovarajuće kažnjavanja rodno uvjetovanog nasilja", rekla je za DW Leonie Steinl, predsjednica djb-ove komisije za kazneno pravo.

Katja Grieger, izvršna direktorica Njemačke udruge ženskih savjetovališta i telefonskih linija za hitne slučajeve (bff), također je pozdravila zakonski prijedlog, ali je rekla da je daljnja obuka sudaca imperativ kako bi se osiguralo da se potencijalne promjene iskoriste. 

"Oko teme silovanja, na primjer, postoji mnogo vrlo upornih mitova i stereotipa. A takvi, nažalost, postoje i u pravosuđu. Većina sudaca nije prošla nikakvu dodatnu obuku o ovoj temi, što znači da se žene pogođene nasiljem ponekad susreću s tim stereotipima ili se čak suočavaju s okrivljavanjem žrtve na sudu", rekao je Grieger za DW. Ali takva daljnja obuka još nije obavezna i malo je onih koji su spremni pokriti troškove.

Žrtve trebaju zaštitu, pomoć i podršku

Pravda za žrtve rodno uvjetovanog nasilja podrazumijeva više od kaznene pravde, kažu stručnjaci, sugerirajući da oni koji trpe rodno uvjetovano nasilje trebaju zaštitu, pomoć i podršku.

Godine 2020. njemačka vlada izdvojila je oko 35 milijuna eura (36 milijuna dolara) za zaštitu žena, što uključuje potporu za 360 skloništa za žene širom zemlje, no dostupnost objekata razlikuje se u 16 njemačkih država, a ponekad i između gradskih i ruralnih područja.

"To znači da se nađemo u situacijama u kojima danas pokušavam dobiti terapiju za ženu koja je sinoć silovana, ali svi centri za krizni menadžment i savjetodavni centri moraju reći 'Žao mi je, sljedeći slobodan termin je za šest sedmica.' I to jednostavno zato što nema dovoljno osoblja koje se financira u tim savjetovalištima", kaže Grieger.

Povećano medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama – osobito na vrhuncu pandemije – također je dovelo do toga da se više žrtava obiteljskog nasilja obraća savjetovalištu, kaže Grieger. "Iako je dobro što sve više žena progovara, ono s čime se često susreću jest prenapregnut sustav", kaže ona.

Odvjetnik Steinl kaže da žene u Njemačkoj također trebaju društvo u cjelini da se "suoče s posljedicama, uzrocima i opsegom problema".

"Rodno uvjetovano nasilje nad ženama posljedica je nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca u društvu”, kaže ona. "Ovim nejednakim odnosima moći treba se pozabaviti u cjelini kako bi se okončalo nasilje nad ženama", poručuje ona.

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu