Djevojke koje zlostavljaju i tuku njihovi poslodavci, mlada žena koju polivaju benzinom i zapaljuju – tako nije zamišljao posao u filipinskom veleposlanstvu u Saudijskoj Arabiji, kaže Mardomel Celo Melicor s turobnim osmijehom. Od gospodarske krize 70-tih godina mnogi Filipinci emigrirali su u zemlje Golfskog zaljeva da bi tamo radili na poslovima kućne posluge ili kao pomoćnici na gradilištima. No, unatoč trudu saudijskih i filipinskih vlasti – zlostavljanje i iskorištavanje i dalje nije rijetkost. Melicor kaže da je sretan što je zajednom sa svojom obitelji uspio napustiti Saudijsku Arabiju.

Danas je on filipinski Generalni konzul u Berlinu. Veleposlanstvo zaprima mnoge upite ljudi koji žele raditi u Njemačkoj, kaže diplomat. U ožujku su Filipini i Njemačka potisiali tzv. Ugovor o medijaciji. Prema tom ugovoru Njemačka agencija za zapošljavanje može aktivno zapošljavati medicinske sestre s Filipina. Već godinama vrhunski obučene medicinske sestre i medicinski tehničari rade u inozemstvu, trenutno najviše u Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD-u. U Njemačkoj postoji velika potražnja za medicinskim osobljem u bolnicama i staračkim domovima, objašnjava Melicor. Trenutno, prema podacima iz Ministarstva za rad i socijalnu skrb, ima oko 10 000 slobodnih radnih mjesta u sektorima za skrb, za koje u Njemačkoj nema odgovarajućih kandidata. Razlog: ovi poslovi su teški, a slabo plaćeni. Stoga Njemačka pokušava zapošljavati i ljude iz inozemstva.

Restriktivni imigracijski zakoni i birokratske prepreke

U ožujku su Njemačka i Indija sklopile ugovor, prema kojem će se u indijskim javnim školama učiti njemački kao strani jezik. Na Filipinima se također planira ponuda tečajeva za njemački. Jer, za dobivanje vize za Njemačku uvjet je i relativno dobro znanje jezika. Melicora kaže da Njemačka na ovaj način postavlja previsoke prepreke i zato „ne dobiva dobre, nego tek drugorazredne medicinske sestre“.

Ajit Gupte, zamjenik generalnog direktora indijskog veleposlanstva u Berlinu, skeptičan je prema ideji da bi se njegovi sudržavljani dugoročno mogli naseljavati u Njemačkoj. „Njemačka nije atraktivna za Indijce“, kaže on. Većina Indijaca s kojima je pričao u Njemačkoj želi se vratiti u domovinu. Problemi su ponajprije strogi imigracijski zakoni. Žene, primjerice, mogu tek doseliti svojim muževima u Njemačku kada uspiju dokazati poznavanje osnova njemačkog jezika. Uz to se mnoge indijske kvalifikacije još uvijek ne priznaju. Na koncu, Njemačka za mnoge Indijce nije ni financijski aktraktivna jer je stopa poreza od 40 posto značajno veća od onih od 30 do 40 posto u Indiji.

Efekt staklenog stropa onemogućava napredovanje

Osim birokracije, koja za mnoge koji žele raditi u Njemačkoj, stvara ogromne prepreke, problem je i „efekt staklenog stropa“ na koji migranti nailaze kada pokušavaju napredovati, kaže Ellen Bommersheim iz Centra za stvaranje egzistencije u Frankfurtu. Ova organizacija prati mlade ljude koji se vraćaju u svoje domovine kako bi pokrenuli poduzeća. Glavni razlog odlaska iz Njemačke za većinu je slaba mogućnost napredovanja osoba s migrantskom pozadinom. Zbog ovoga Njemačka gubi mnogo potencijala, a najviše profitiraju domovine povratinika. Često povratnici otvaraju poduzeća sa „socijalnim aspektima. „Na taj način donose ideje demokracija u domovinu."

Melicor kaže da ne razumije ove kritike, za njega je bilo lako uklopiti se u Njemačko, te dodaje da će se možda vratiti u Saudijsku Arabiju i tamo lobirati za Njemačku.

Autori: Conrad Naomi / Rezo Svjetlana

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić