Broj 1,35 trebao bi uznemiriti političare. Statistički gledano, svaka žena u Njemačkoj rodi 1,35 djece. To je daleko od statističke brojke od 2,1 potrebne za održavanje stanovništva. To proizilazi iz aktualnih podataka Saveznog statističkog ureda.

U 2025. godini rođeno je otprilike 650.000 djece. U 2024. godini taj je broj bio oko 677.000. U obje godine umrlo je otprilike milijun ljudi. Ukupno je 31. decembra 2025. u Njemačkoj živjelo oko 83,5 milijuna ljudi – 100.000 manje nego prethodne godine.

Želja za djecom nestaje zbog životnih okolnosti

„Imati obitelj je i dalje važno ljudima", rekla je C. Katharina Spieß, direktorica Saveznog njemačkog instituta za istraživanje stanovništva sa sjedištem u Berlinu, na predstavljanju najnovijih statističkih podataka. „Ljudi i dalje žele djecu, a sada je pitanje zašto ih zapravo nemaju?"

Kada bi se temeljilo na želji za djecom, koju su izrazile osobe od 19 do 29 godina u anketama, stopa nataliteta u Njemačkoj bila bi 2,4, kaže Spieß. „Sigurnost je vrlo važan faktor u ispunjavanju želje za djecom. Višestruke krize dovele su do toga da ljudi zapravo ne ostvaruju svoje želje", kaže ona.

Jesu li djeca faktor rizika za siromaštvo?

Uz opću neizvjesnost uzrokovanu promjenjivom globalnom situacijom, postoje i konkretni problemi: nedostatak stambenog prostora, povećanje najamnina i nedostatak ili nepouzdana skrb za djecu. Strah od financijskog pada raste jer roditelji općenito moraju smanjiti svoje radno vrijeme. Sve češće pogođeni kažu da sebi jednostavno više ne mogu priuštiti djecu u Njemačkoj.

Savezni statistički ured redovito izračunava kako će se stanovništvo razvijati u sljedećih nekoliko desetljeća. Političarima i tvrtkama su ti podaci potrebni jer budućnost zemlje značajno ovisi o broju ljudi koji tamo žive i njihovoj dobi. Najnovija prognoza proteže se do 2070. godine. Nova procjena u usporedbi s prethodnom jest da bi se stanovništvo moglo smanjiti za oko deset posto. Imigracija neće moći nadoknaditi taj pad. 

„Baby boomeri" odlaze u mirovinu

Manje ljudi općenito ne bi nužno bio problem. Ali zemlja stari. Dok se broj djece i mladih smanjuje, broj vrlo starih ljudi će se masovno povećati, objašnjava Karsten Lummer, voditelj odjela za stanovništvo u Saveznom statističkom uredu. Trenutno, takozvani "baby boomeri" okončavaju radni vijek i odlaze u mirovinu. To su ljudi rođeni 1960-ih. Svake godine ta je skupina imala milijun ili više rođenih. Nakon toga, stopa nataliteta je naglo pala.

"Čak i sada, na svakih 100 ljudi u radnoj dobi dolazi 33 osobe u mirovinskoj dobi", kaže Lummer. Do 2035. godine, otprilike jedna od četiri osobe u Njemačkoj će premašiti tradicionalnu dob za odlazak u mirovinu od 67 godina. Do 2050. godine, broj ljudi starijih od 80 godina će porasti s nešto više od šest milijuna koliko ih je sada na otprilike devet milijuna.

Sustav socijalne skrbi doseže svoje granice

Ovi brojevi su posebno alarmantni za ekonomiste i sociologe. „Ubrzani pad i starenje stanovništva danas se mora uzeti u obzir pri političkim odlukama s dugoročnim posljedicama, na primjer, u zdravstvu i dugotrajnoj skrbi“, kaže ekonomist Joachim Ragnitz iz ifo instituta u Dresdenu. Mirovinski sustav također je, kaže on, pod ogromnim pritiskom, posebno jer trend ide prema nedostatku radne snage.

Karsten Lummer iz Saveznog statističkog ureda kaže to sve još direktnije: „Imamo nisku stopu nataliteta, ali sustav socijalne skrbi se i dalje ponaša kao da je ona visoka.“ Na pitanje kako bi sustav socijalne skrbi trebao izgledati u budućnosti trebalo je, kaže on, davno odgovoriti. „Tu smo zakazali", kaže Lummer.

Trenutno oko 40 posto ljudi starijih od 80 godina treba neki oblik skrbi. S porastom broja bitno starijih osoba raste i potreba za njegovateljima. Oko 280.000 ljudi trenutno radi u ambulantnoj skrbi za starije osobe. Međutim, prema Lummeru, do 2049. godine bit će potrebno 690.000.

Imigracija na tržište rada

Posljednjih godina, niske stope nataliteta i emigracija iz Njemačke nadoknađeni su imigracijom. Njemačka bilježi stalan rast od 1990. godine. Ukupno je jedanaest milijuna imigranata došlo u Njemačku. Brojke su bile iznad prosjeka 2015./2016. i ponovno nakon 2022. zbog ratova u Siriji i Ukrajini. Međutim, brza integracija na tržište rada rijetko kada je postignuta.  

Martin Werding, jedan od članova Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka, koje savjetuje saveznu vladu, to smatra neuspjehom politike. „Njemački pristup uvelike je usmjeren na usvajanje jezika i obrazovanje te često predugo procjenjuje postojeće kvalifikacije umjesto da ih što prije prizna", kaže ovaj profesor ekonomije.

Deset godina nakon migracijskog vala 2015./2016., dvije trećine izbjeglica sada su zaposlene, prema studiji Instituta za istraživanje zapošljavanja. Međutim, među pretežno ženskim izbjeglicama iz Ukrajine broj zaposlenih iznosi oko 31 posto.

Mnogi Ukrajinci žele ostati

Više od milijun Ukrajinaca sada živi u Njemačkoj. Nakon Turaka, čine drugu najveću nenjemačku grupu. "Doprinijeli su masovnoj promjeni u strukturi njemačkog stanovništva", kaže stručnjakinja za stanovništvo C. Katharina Spieß. Društvo se mora zapitati: "Možemo li računati na njih, žele li ostati?"

Njen institut provodi ankete dva puta godišnje. "Namjera Ukrajinaca da ostanu naglo je porasla; 42 posto želi ostati", kaže ona. Ali dodaje da i unutar te grupe raste nesigurnost. "Sve više ljudi danas kaže da ne znaju da li bi ostali. Među djecom i mladima mnogi kažu da ne mogu zamisliti da ovdje ostanu zauvijek", kaže Spiess.

Raste li ili se smanjuje imigracija?

Čak ni Savezni statistički ured ne može sa sigurnošću predvidjeti budućnost. Stoga njegove prognoze o broju stanovnika koriste različite podatke za izračun projekcija na temelju tri demografske komponente: stope nataliteta, očekivanog životnog vijeka i neto migracije. Jedna stvar je dosljedna u svim scenarijima: imigracija može samo ublažiti, ali ne i riješiti probleme Njemačke. Realno gledano, neće biti moguće pronaći potreban broj radnika, a time i onih koji doprinose zdravstvenom i mirovinskom sustavu, samo migracijom.

Prema Karstenu Lummeru iz Saveznog statističkog ureda, održavanje zdravlja starijih osoba što je dulje moguće je najmanje što se može učiniti. "Možemo se nadati medicinskom napretku", kaže on i nudi neposredni savjet da ljudi trebaju više vježbati i značajno smanjiti konzumaciju alkohola i pušenje.