Redovni sastanak ministara obrazovanja obilježile su teme kako nastavničku profesiju učiniti privlačnijom, kakve dodatne obrazovne ponude treba da postoje i šta se još trenutno dešava.

No, obraćanje Petre Stanat, šefice IQB-a (Zavoda za razvoj kvaliteta u obrazovanju) dobelo je do uzbuđenja. Ona je predstavila rezultate studije i obrazovni trend za 2022. godinu. U njima se tretira kapacitet učenika devetog razreda iz predmeta njemački, engleski i francuski jezik.

Pad nivoa znanja njemačkog jezika

Upravo rezultati poznavanja njemačkog jezika bili su šokantni. 34 posto učenika ne uspijeva postići standard "čitanja” (2015.: 18 posto). 22 posto njih ne zadovoljava minimalne standarde u "pravopisu" (2015.: 13 posto). Autori studije konstatuju: "Ovo je statistički značajan i evidentan pad kompetencija iz predmeta njemački jezik."

Predmet njemačkog – osnova cjelokupne nastave - ima problem. A tako i Konferencija ministara obrazovanja i kulture. Studija takođe pokazuje da samo 18 posto učenika ocjenjuje svoje interesovanje za predmet kao „visoko" („nisko": 44 procenta). Petra Stanat je zabrinuta: „Iznenadlo me u kako velikoj mjeri su zastupljeni negativni trendovi po pitanju predmeta njemačkog jezika.”

U nekim porodicama skoro da se ne govori njemački

Studija takođe pokazuje da su već ranije poznate veze potvrđene. Obrazovno ugroženi domovi i porodice u kojima se malo govori njemački su najveći problem za djecu. Na primjer, u obzir je uzimano i to da li u roditeljskim domaćinstvima učenika ima više ili manje od 100 knjiga – pokazatelja udaljenosti ili bliskosti sa obrazovanjem. Studija se bavila i time koliko se često njemački jezik govori u domovima učenika. Rezultat još jednom potvrđuje ono što se znalo: više knjiga - bolji školski uspjeh. I što se manje govori njemački jezik - to su lošije obrazovne šanse.

Iako je udio roditelja sa slabijim obrazovanjem i roditelja migrantskog porijekla značajno porastao od 2015. godine, samo to povećanje ne može objasniti pad znanja njemačkog jezika u mjeri u kojoj je to ustanovljeno. Naučnici su to provjerili - uz pomoć kontrolnih proračuna u kojima su vrijednosti izmjerene 2022. godine uporedive s onima iz 2015. godine. Dakle, šta se još dogodilo tokom ovog perioda?

Nisu samo migranti

I organizatori studije i ministri obrazovanja sumnjaju da je razlog zatvaranje škola tokom restriktivnih mjera u vrijeme pandemije. Podaci studije sami po sebi nisu prikladni za definitivnno razjašnjavanje uzroka. Ipak, šefica IQB-a Stanat kaže: “Vjerujemo da su ograničenja u školskoj svakodnevici vezana za pandemiju odigrala važnu ulogu.”

Upadljivo je da su se rezultati negativno razvijali u svim saveznim pokrajinama. Tako i u onim u kojima je udio migranata manji nego u drugim. 

Loši rezultati u segmentu slušanja

Ministar obrazovanja u Hessen-u Ralph Alexander Lorz (CDU) takođe u to sumnja - i jednostavno ponavlja sopstvenu izjavu u kojoj je već davno upozoravao: "Vjerovatno će nam trebati pet godina da nadoknadimo pet mjeseci zatvaranja škola. I mislim da je to dio tog efekta."

Organizatori studije ističu da se loši rezultati posebno odnose na oblast „slušanja“ – odnosno na one vještine na koje otkazivanje nastave u učionicama ima posebno veliki uticaj. “Čitanje” i “pravopis” su nešto manje pogođeni jer se mogu lakše vježbati kod kuće tokom učenja na daljinu nego što to mogu slušanje i govor.

U kolonama brojki u studiji nalazi se još jedan, naizgled paradoksalan, pokazatelj da je zatvaranje škola tokom korone bilo odlučujući faktor za nagli pad rezultata iz njemačkog: rezultati iz nastavnog predmeta „engleski" su poboljšani u istom periodu.

Bolji engleski zahvaljujući Netflix-u & Co.?

Ono što na prvi pogled izgleda nelogično, prema naučnicima, pruža potencijalno ključan pokazatelj o tome šta se dogodilo tokom perioda pandemije. Umjesto da razgovaraju na njemačkom – i na taj način treniraju svoje jezičke vještine – mnogi učenici su očigledno drugačije provodili vrijeme: slušajući i čitajući engleski.

“Vjerujemo da je pandemija ovdje možda i imala pozitivan učinak”, kaže Petra Stanat. Učenici su provodili dosta vremena na internetu. "Ili su gledali Netflix - i to često na engleskom."

Ako je zatvaranje škola glavni uzrok lošijih rezultata, možda se u horor izvještajima krije dobra poruka - ali posebno za buduće učenike. Jer vrijeme zatvaranja škola je prošlo. Čini se da se u budućnosti ne očekuje dalji, još dublji pad rezultata iz predmeta njemački jezik. Barem ne iz ovog razloga. 

 Andre Kartschall/rbb/Tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu