Nikada se ranije nije desilo da i njemači kancelar i vicekancelar putuju u Singapur u isto vrijeme. „Moramo da reorganizujemo našu trgovinsku politiku", rekao je Robert Habek (Zeleni) na Azijsko-pacifičkoj konferenciji njemačke privrede (APK) tokom proteklog vikenda. Azijsko-pacifički region je mnogo veći od Kine", dodao je Olaf Šolc (SPD), koji je takođe učestvovao na APK.

„Diverzifikacija" je popularna riječ koju su obojica stalno ponavljali. Pored Kine, Njemačka želi da pronađe nove partnere u Indo-Pacifiku, regionu koji već ima mnogo partnera u ostatku svijeta.

- pročitajte još:Povlačenje kineskih investitora iz Duisburške luke

Zbog energetske krize i zbog zavisnosti od autoritarne Kine, Njemačkoj su potrebni novi partneri. To je već formulisano u Indo-pacifičkim smjernicama 2020, ali primjena se razvukla.

Dok su se Kina i SAD godinama fokusirale na Indo-Pacifik, Njemačka se do sada prvenstveno fokusirala na Kinu. Pored ovih političkih teškaša, Njemačka tu igra samo sporednu ulogu.

Merkel je 12 puta putovala u Kinu

Nikada ranije njemački političari nisu imali toliko interesovanja za jugoistočnu i istočnu Aziju. Tokom svojih šesnaest godina na funkciji, Angela Merkel je dvanaest puta putovala u Kinu. Samo jednom je posjetila Indoneziju, Singapur i Vijetnam. Ali, ove godine se to promijenilo.

- pročitajte još: Njemačka i Kina – problematični odnosi nakon 50 godina

U septembru je šest Jurofajtera iz sastava njemačkog ratnog vazduhoplovstva prvi put učestvovalo na međunarodnim manevrima u Australiji. Mornarica je prethodno poslala „Fregatu Bajern” na sedmomjesečno putovanje u Aziju. U julu je ministarka inostranih poslova Analena Berbok posjetila ostrvsku državu u južnom Pacifiku Palau i imenovala specijalnog izaslanika za taj region. Prije toga je prisustvovala sastanku ministara spoljnih poslova G-20 u Indoneziji, a zatim je odletjela u Japan. Početkom novembra savezni predsjednik Štajnmajer je otputovao u Japan i Južnu Koreju, zaustavivši se prvo u Singapuru. Kancelar Šolc trenutno putuje na svoje treće putovanje u Aziju za jedanaest mjeseci. U aprilu je posjetio Japan, a početkom novembra Peking, a sada je otputovao u Vijetnam, u Singapur na Azijsko-pacifičku konferenciju njemačke privrede i trenutno je na sastanku G-20 na Baliju.

Preorijentacija Njemačke

„Potrebne su nam druge zemlje, drugi partneri“, rekao je Habek tokom vikenda u Singapuru. U određenim kritičnim oblastima ne bi trebalo dozvoliti jednostranu zavisnost od Kine. Međutim, to ne znači da je riječ o ekonomskom odvajanju od Kine, rekli su u ponedeljak i Habek i Šolc. „Diverzifikacija ne znači razdvajanje“, rekao je kancelar. Iako Kina ostaje „važan ekonomski i trgovinski partner", posljednjih godina se situacija značajno promijenila. „Naš politički i ekonomski pristup to mora da odražava“, rekao je Šolc.

Pod Angelom Merkel, Kina je postala najvažniji trgovinski partner Njemačke. Ali, otkako je na vlasti Si Đinping, Kina je postala agresivnija prema spoljnom svijetu. Rat oko Tajvana između Kine i SAD doveo bi Njemačku u tešku poziciju, ako bi morala da se odluči za partnera u NATO-u u slučaju eventualnog uvođenja sankcija. Posljedice po njemačku ekonomiju bile bi daleko katastrofalnije nego u aktuelnoj energetskoj krizi. Stoga se sada traže alternative u Indo-Pacifiku.

Globalna kapija umjesto Puta svile

Zemlje u regionu već imaju mnogo partnera: SAD su snažan bezbjednosni partner za zemlje poput Japana, Australije i Južne Koreje. Kina ulaže u region od 2013. godine u okviru Inicijative Pojas i put (BRI). U zemljama poput Kambodže, Tajlanda, Indonezije i Šri Lanke, veliki infrastrukturni projekti se finansiraju kineskim novcem.

EU je tek decembra 2021. odgovorila kontraofanzivom - „Globalna kapija" (Global Gateway). Ona bi trebalo da bude konkurencija „Novom Putu svile" podržavajući zemlje u razvoju u izgradnji infrastrukture i digitalizaciji. Za ovu namjenu do 2027. treba da bude izdvojeno oko 300 milijardi evra iz privatnih i državnih izvora. Međutim, projekat još nije počeo.

Prve mjere

Savezna vlada je 2020. objavila „Smjernice o Indo-Pacifiku“ sa ciljem da dugoročno ojača ulogu Njemačke u tom regionu. „Indo-pacifička strategija“ EU objavljena je u septembru 2021. i već je dala prve konkretne rezultate.

Odnos EU-ASEAN (Asocijacija nacija jugoistočne Azije) je podignut na nivo strateškog partnerstva, počele su konsultacije o bezbjednosnoj politici sa Japanom i Australijom, a postoji i sporazum EU-ASEAN o vazdušnom saobraćaju.

Međutim, mnogi planirani sporazumi o slobodnoj trgovini u regionu sa zemljama poput Indije i Indonezije stagniraju.

Nova kineska strategija

Njemačka vlada je najavila kritičnu „kinesku strategiju" za sredinu sljedeće godine. U koalicionom sporazumu, Kina je već opisana kao „suparnik sistema“ i otvoreno je razmatrano kršenje ljudskih prava. Usklađivanje dva dokumenta biće balansiranje na koje Peking gleda sa sumnjom.

U APK u Singapuru, Habek je stalno govorio da bi nova trgovinska politika trebalo da bude „bazirana na vrijednostima". On želi saradnju sa zemljama koje teže socijalnim standardima, zaštiti klime i zaštiti manjina.

Ali, ni većina zemalja jugoistočne Azije ne ispunjava ove standarde ili njima upravljaju autokrate. Na primjer, Vijetnam, koji je Šolc upravo posjetio, je zemlja pod vlašću komunista sa rekordnim brojem političkih zatvorenika. Vijetnam ne osuđuje rat u Ukrajini zbog bliskih veza sa Rusijom.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.