U jednom se gotovo svi slažu: Kada Frank-Walter Steinmeier za nešto više od godinu dana prestane biti njemački predsjednik, na čelo države bi trebala doći žena - prvi put u istoriji Savezne Republike Njemačke. Dosad je ovu funkciju ukupno obavljalo dvanaest muškaraca. Sada bi, dakle, to trebala biti žena. Izbor će biti održan 30. januara 2027. u Berlinu.

Merz želi imenovati kandidata u septembru

Nakon reizbora za predsjednika CDU-a, vođa njemačkih konzervativaca, kancelar Friedrich Merz se nedavno u programu Phoenix osvrnuo na ovu temu. Merz je rekao da želi zajedno s vodećim predstavnicima manjeg koalicionog partnera SPD-a, u septembru predložiti kandidata: „Želim da odaberemo osobu, koja će predstavljati zemlju u svojoj punoj širini.“ Ta osoba mora ljudima davati orijentaciju, posebno u teškim vremenima, dodao je njemački premijer. Na pitanje da li to treba biti muškarac ili žena, Merz se nije osvrtao.

Kako funkcioniše Njemačka skupština?

Septembarski termin je svjesno odabran, jer tada u dvije pokrajine Njemačke održavaju posljednje pokrajinske izbore te godine. Tek tada će biti jasno kako stoje većine u Njemačkoj skupštini (Bundesversammlung).

Ovo tijelo se okuplja isključivo radi izbora novog predsjednika. Sastoji se od svih zastupnika Bundestaga, trenutno njih 630, i još istog broja osoba, koje su delegirane iz 16 njemačkih pokrajinskih parlamenata. To mogu biti pokrajinski političari, ali i istaknuti građani, npr. sportisti ili umjetnici.

Angela Merkel ne želi se kandidovati

Mnogi socijaldemokrati su od početka rekli da bi na funkciju šefa države ovog puta trebala doći žena, a i opozicione stranke, poput Zelenih, smatraju tu ideju dobrom. Već su predložili kandidatkinju, ali to se ne čini realno.

Bivša kancelarka Angela Merkel odmah je odbacila prijedlog Zelenih da bude izabrana za predsjednicu Njemačke, nazvavši ga „apsurdnim". Predlog bi, osim toga, propao i zbog dugogodišnjeg rivaliteta između Merza i Merkel.

Vlada dogovara kandidate

Kandidat ili kandidatkinja za najvišu funkciju se određuje u pregovorima unutar vlade a zatim izlazi na izbor. Premijer formalno zauzima treće mjesto u hijerarhiji državnih organa, iza šefa države i predsjednika ili predsjednice Bundestaga (trenutno Julia Klöckner, CDU), ali politički je to najvažnije mjesto. Izborom osobe, koja predstavlja državu iznutra i izvana, vlada i kancelar mogu poslati snažnu političku poruku. I obično to i čine.

Klöckner ili Aigner? Malo vjerovatno

Ime Julije Klöckner, energične predsjednice parlamenta, često se pominje u kontekstu prve predsjednice, ali Klöckner bi bila teško prihvatljiva Socijaldemokratima, Ljevici i Zelenima jer ponekad previše polarizira. Veće šanse, čak i kod političkih konkurenata, imala bi Ilse Aigner iz CSU-a, koja je već osam godina predsjednica (pokrajinskog) bavarskog parlamenta.

Ona je pokazala sposobnost da gradi mostove preko stranačkih granica. Njena slabost: ukoliko postane šefica države, šanse lidera CSU-a i bavarskog premijera Markusa Södera da ikada postane kancelar svode se na nulu, jer bi dvije moćne funkcije za malu sestrinsku stranku CDU-a u Berlinu bilo politički teško izvesti.

Ima li šanse za ženu jevrejskog porijekla?

Često se pominje i sadašnja ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU). Ona uživa simpatije i u drugim strankama i bila bi prva osoba s jevrejskim korijenima na čelu države. Njeni djedovi i bake su preživjeli Holokaust.

Prien bi bila hrabra simbolička poruka u vrijeme sve većeg antisemitizma u Njemačkoj. Njena slabost: pripada lijevom krilu konzervativne CDU, koje unutar partije pod Friedrichom Merzom nema podršku većine.

Predlaže se i spisateljica…

Teškoće u pronalaženju prikladne kandidatkinje pokazuje i slučaj Juli Zeh, poznate spisateljice i doktorice međunarodnog prava iz Brandenburg-a, koja je imala i iskustva u administraciji kao ustavna sudinica - volonterka. Poznata je po oštrom stavu i u romanu „Unterleuten" prikazala je podijeljeno društvo u Istočnoj Njemačkoj.

Međutim, da Zeh stvarno preuzme funkciju šefice države gotovo je isključeno, iako bivši kancelar Olaf Scholz (SPD) to može zamisliti. Zeh sama kaže: „Samo četiri sata sna, 7.000 termina dnevno – za to nemam ni mentalnu ni emocionalnu niti psihičku izdržljivost.“

…ili opet muškarac?

Godinu dana prije ponovnog izbora njemačkog predsjednika, još nema kandidatkinje koja bi se usudila prihvatiti funkciju ili imala šanse da dobije većinu. Hoće li na kraju to opet biti muškarac? Kancelar Friedrich Merz i vicekancelar i ujedno ministar finansija Lars Klingbeil (SPD) imaju još nekoliko mjeseci za potragu za podesnim kandidatom/kandidatkinjom.