Planirano povećanje vojne pomoći je „snažan signal u smjeru Ukrajine, signal da tu zemlju nećemo ostaviti na cjedilu", rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius u intervjuu za javni TV-servis ARD. Time je indirektno potvrdio izvještaje koje su prije toga objavili ARD-ov studio Berlin i list Bild am Sonntag (BamS), a u kojima se tvrdi da će Njemačka tijekom 2024. godine svoju pomoć udvostručiti – s četiri na osam milijardi eura.

„Ne želimo se iduće godine naći u situaciji da, kad to bude potrebno, moramo naknadno zahtijevati sredstva", rekao je Pistorius. I zato je, dodaje njemački ministar obrane, povećanje pomoći „važan signal" – „i to pogotovo u sadašnjoj situaciji kada Ukrajina mora nastaviti svoju borbu, a istovremeno se jedan dio javne pozornosti diljem svijet usmjerava prema Izraelu."

Njemačka ispunjava cilj NATO-a

Ta dodatna „pomoć za jačanje" Ukrajine trebala bi biti usvojena već na idućoj sjednici Odbora za proračun, koja u Bundestagu počinje u četvrtak, tvrdi jedan insajder. Načelni dogovor vladajuće „semafor-koalicije" koju čine SPD, Zeleni i FDP o tome je postignut, tvrdi on. Pomoć Ukrajini neće se financirati izravno iz obrambenog proračuna, već preko jedne posebne stavke u saveznom proračunu preko koje se obračunava sve izdatke koji nisu isključivo u domeni jednog jedinog ministarstva.

S dodatnim izdacima, odnosno slanjem planirane pomoći Ukrajini, Njemačka će istovremeno ispuniti i NATO-ov cilj kojim je definirano da se za resor obrane treba izdvajati barem dva posto BDP-a. Njemačka je proteklih godina za potrebe obrane kontinuirano izdvajala manje od dva posto BPD-a. S novim paketom pomoć Ukrajini, vojni izdaci se naime penju na 2,1% BDP-a.

(Ne)spremnost na rat

Ministar je u intervjuu za ARD pojasnio i svoje nedavne izjave o tome da se Bundeswehr treba pripremati i za (eventualni) rat. On je naglasio kako ima dosta razumijevanja za kritike koje je dobio zbog te izjave, ali i napomenuo da od svog plana ne odustaje, jer smatra da Njemačka u ovom trenutku nije spremna za mogući napad, a po njemu ni jedan dio oružanih snaga drugih zemalja Europe. „Shvaćam ako ljudi ne vole taj izraz („kriegstüchtig", kako se na njemačkom opisuje spremnost i za vođenje rata, nap. red.). To je ružna riječ za ružnu stvar. Rat je ružan", rekao je SPD-ov političar u nedjelju u Berlinu. „Ali ako ga želimo spriječiti moramo reći potencijalnom agresoru: mi smo spremni za obranu, sposobni smo se braniti." A da bi Njemačka na to bila spremna, potrebna je i promjena mentaliteta u zemlji i u društvu, dodao je Pistorius.

Novi scenariji prijetnje

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, a i nakon Hamasovog napada na Izrael postaje jasno „da su se scenariji prijetnje totalno promijenili, mi moramo biti u stanju da se obranimo od napada", naglasio je njemački ministar obrane u emisiji „Bericht aus Berlin" javnog TV-servisa ARD.

wa/ack (ard, afp, rtr, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu