1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka vlada kao posrednik u sporu oko vukova

Kay-Alexander Scholz
9. april 2021

Vuk je u Njemačkoj zaštićena vrsta pa je populacija ovih zvijeri naglo porasla. Zato je i sve više uzgajivača stoke kojima to stvara probleme. Sad bi između stočara i zaštitnika vukova da posreduje – savezna vlada.

Vukovi u Hombergu (Hessen) u Njemačkoj
Foto: picture-alliance/dpa/U. Zucchi

Za zvanični početak rada Saveznog centra koji će se baviti bliskim susretima vukova i životinja na ispaši, savezna ministarka poljoprivrede Julija Klekner izabrala je livadu u divljinama Brandenburga – sat i po vožnje od berlinske admnistrativne četvrti.

- pročitajte i ovo: Jesu li vukovi zvijeri – ili mamac za turiste?

Ministarka od djetinjstva ima kontakta sa poljoprivredom i selom. Na sastanku se pojavila u proljećnom kostimu, možda previše urbano, ali to je nije spriječilo da čučne i uspostavi kontakt sa jagnjetom, te da ga kasnije čak i zagrli.

No, ovdje ne bi trebalo da se radi o „slatkim" slikama, rekla je ministarka. Sukob je stvarno ozbiljan. „Kao što vuk ima pravo na zaštitu, tako to imaju i naše životinje na ispaši", rekla je ministarka.

U kompletiću do ovaca - ministrica poljoprivrede Julia KlöcknerFoto: dpa/dpa-Zentralbild/picture alliance

U posljednjih sto godina stada na otvorenom nisu morala posebno da se štite – pošto su vukovi i medvjedi u Njemačkoj bili istrijebljeni. Ali to se promijenilo od početka ovog milenijuma. Zvijeri su se doselile iz Poljske. Sada uglavnom naseljavaju područja duž rijeke Labe.

Od tada je vuk, prije svega među zaštitnicima prirode, veoma dobrodošao. Jer, vuku je priznata važna uloga u ekosistemu: hraneći se, on pazi da bolesne divlje životinje ne žive predugo.

Ali vukovi ne jedu samo jelene u šumi, već i ovce, koze i drugu stoku sa pašnjaka. To godinama izaziva nezadovoljstvo stočara. Jer, držanje životinja za ispašu godinama se promoviše kao prirodna alternativa industrijskoj masovnoj proizvodnji mesa i mliječnih proizvoda.

Prema zvaničnim podacima, 2006. su vukovi napali ili usmrtili 40 domaćih životinja a 2019. godine čak 2.900 životinja. „Populacija vukova se udvostručuje svake tri do četiri godine", rekla je ministarka. Ona je dodala da treba razmotriti i ciljani odstrijel.

„To na selu ne zanima nikog živog"

Ovce na pašnjaku na kojem je gostovala Klekner pripadaju Karini Fogel. Ona potiče iz ovog kraja i vjeruje da je zajedništvo moguće. „Kao pastiri za zaštitu prirode, uvjereni smo da je ekološko upravljanje pašnjacima moguće čak i pod teškim uslovima uz prisustvo vuka!", piše ona na svojoj veb stranici. Zagovara upotrebu ograda i pasa čuvara.

Savezni centar bi upravo trebalo da posreduje između zaštitnika vukova i bijesnih stočara. Tu će se nuditi informacije i o materijalnoj podršci za farmere.

Vukovi ne pojedu sve ovce koje zakoljuFoto: dpa/picture alliance

Većina vukova trenutno živi u Brandenburgu. Nadležni su izbrojali 47 čopora, plus nekoliko parova i – vukova samaca. To nije malo.

Stoga u Brandenburgu stočari protestuju već godinama. Od 2017. održavaju se takozvane „vučje noćne straže" sa „vatrom upozorenja" kojima stočari i lovci žele da skrenu pažnju na sebe i demonstriraju protiv širenja vuöjih hordi. Organizatori su odnedavno počeli da nastupaju širom Njemačke. Sebe nazivaju „Slobodni seljaci".

„Imamo 480 članova u Brandenburgu i 1.250 članova širom Njemačke", kaže Rajnhard Jung iz ove grupe.

Otvaranje nekakvog Saveznog centra za koordinaciju i uopšte sve što radi ministarka Klekner „na selu ne zanima nikog živog", kaže Jung za DW. „Ljudi su razočarani. Pogotovo što se tiče ispaše goveda, vuk je sada psihološki razlog zbog kojeg ljudi odustaju. Ne možeš da podneseš da stalno gledaš mrtve životinje na pašnjaku."

A zaštitne ograde? Mada su visokotehnološke, visoke 1,20 metara, ne rade kako treba. Dakle, ne uspijevaju da vuka drže podalje od stoke. „To je suludo", kaže Jung.

Brandenburškim stočarima nije do vukovaFoto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Spor stiže do pokrajinskih parlamenata

Politički pritisak je porastao i u parlamentu Brandenburga. U jesen 2020. pokrajinsko udruženje poljoprivrednika raskinulo je saradnju sa pokrajinskom vladom – zbog različitih pogleda na situaciju sa vukovima.

Krajem januara parlament Brandenburga glasao je za olakšavanje odstrjela takozvanih „problematičnih vukova". Postoji i inicijativa „Zona bez vukova", kojoj su se pridružila 52 grada i opštine u Brandenburgu.

Za mnoge pokrajine u zapadnoj Njemačkoj ova tema je još uvijek relativno nova, jer se vuk polako seli na zapad. Ali u međuvremenu su vukovi i tamo sve češće po naslovnicama. Tako da će se spor oko vukova u Njemačkoj vjerovatno nastaviti i u godinama koje dolaze.

Uzgoj poluvukova: "Kupi djelić divljine!"

04:44

This browser does not support the video element.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu