Zakonodavne vlasti moraju odmah poduzeti mjere kako bi zaštitili osobe s invaliditetom u slučaju trijaže uzrokovane pandemijom, odnosno medicinske metode po kojoj se u hitnim slučajevima odlučuje ko će se prvi liječiti,. Tako je odlučio Savezni ustavni sud Njemačke te time uvažio ustavnu tužbu više osoba sa invaliditetom. Prema odluci suda, zakonodavna vlast je dužna da djeluje kako bi tim osobama omogućila zagarantovano pravo na život. To pravo je povrijeđeno, jer nisu poduzete odgovarajuće mjere opreza.

Bez konkretnih zahtjeva o propisima

Prema viđenju Saveznog ustavnog suda, osobe sa određenim ranijim oboljenjima i drugim oštećenjima posebno su ugrožene tokom pandemije koronavirusa. Ako u jedinicama intenzivne njege, kako je navedeno, nema dovoljno kreveta i respiratora, postoji opasnost da te osobe neće biti liječene. Zbog toga zakonodavna vlast, istaknuto je u odluci suda, mora donijeti propise kako bi osobe sa invaliditetom bile bolje zaštićene.

Neustavno je, smatraju sutkinje i sudije Saveznog ustavnog suda, to što zakonodavac to do sada nije uradio. Oni su se pozivali, između ostalog, na član 3. paragraf 3. tačku 2. Temeljnog zakona (Ustava Njemačke). Prema njemu, nije dozvoljeno da se osobe sa invaliditetom nađu u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale.

Savezni ustavni sud pak nije postavio nikakve posebne smjernice o tome kako bi ti propisi mogli izgledati. Zakonodavna vlast, kako je istaknuto, pri njihovom donošenju ima širok prostor za procjenu, evaluaciju i dizajn. Međutim, kako je saopšteno, mora se uzeti u obzir činjenica da su medicinski radnici pri donošenju takozvanih trijažnih odluka nalaze u ekstremnoj situaciji i moraju brzo odlučiti ko će biti liječen, a ko ne.

Preporuke DIVI-ja nisu pravno obavezujuće

Ustavne tužbe podnijelo je devet osoba sa invaliditetom i hroničnim oboljenjima. One su strahovale da će ljekari odustati od njihovog liječenja ako ne postoje zakonski propisi.

Njemačko interdisciplinarno udruženje za intenzivnu njegu i hitnu medicinsku pomoć (DIVI), zajedno sa drugim stručnim udruženjima, izradilo je "Kliničko-etičke preporuke". Tužiteljke i tužitelji su pak sa zabrinutošću gledali na kriterije koji su u tom dokumentu navedeni, jer u njemu igraju ulogu i slabost pacijenta i dodatne već postojeće bolesti.

Savezni ustavni sud je objasnio da preporuke DIVI-ja nisu pravno obavezujuće i "nisu sinonim za medicinski standard u strukovnom pravu". Također, ukazano je i na moguće rizike pri procjeni i donošenju odluka, koji bi mogli proizaći iz tih preporuka. Mora se, kako je navedeno u presudi, osigurati "da se odluka donosi isključivo na osnovu trenutne i kratkoročne vjerovatnoće preživljavanja".

fs/kh/ARD

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu