Kako to objasniti? U ispitivanju javnog mnijenja Deutschlandtrend, samo 19 posto ispitanih je zadovoljno njemačkom vladom koju čine socijaldemokrati (SPD), zeleni i liberali (FDP), ali studija, koja je sada objavljena, potvrđuje da ovaj trojac, koji je na funkciji od decembra 2021., generalno odrađuje dobar posao.

Koalicioni sporazum pod lupom

Ova, na prvi pogled očigledna kontradikcija, može se podrobnijim razmatranjem brzo razriješiti: studija koju je pokrenula privatna fondacija Bertelsmann je naučno utemeljena analiza koalicionog sporazuma i izbornih obećanja, koja su u njemu formulirana. Dopunjena je reprezentativnom anketom.

"Ova procedura je omogućila da se uporedi stvarni i percipirani status ispunjenosti koalicionih obećanja”, kaže se u uvodu teksta studije. Da bi to učinili, vodeći autorski dvojac studije Robert Vehrkamp (Bertelsmann fondacija) i Theres Matthieß (Univerzitet u Trieru) pogledao je svih 453 većih i manjih obećanja njemačke koalicione vlade i provjerio šta se s njima u međuvremenu dogodilo.

Više novca za djecu i brže do njemačkog državljanstva

Među obećanjima su krupne političke reforme, kao što je borba protiv dječijeg siromaštva i za to predviđena temeljna finansijska potpora za djecu, o čemu se vladina koalicija sedmicama javno sporila, da bi potom iznašla kompromis. Tu je i novi zakon o državljanstvu u cilju bržeg sticanja njemačkog pasoša. SPD, Zeleni i FDP složili su se oko ove centralne teme tek nakon žestokih svađa i rasprava.

Upravo ove i druge kontroverzne teme formiraju imidž vlade u velikom dijelu stanovništva i izazivaju rast nezadovoljstva. Prema studiji, skoro dvije trećine koalicionih obećanja je ili u potpunosti provedeno ili je pokrenuta njihova provedba.

Javne rasprave i otvorena pitanja

Pod tim dojmom Robert Vehrkamp rezimira rezultat studije: "Sveukupno gledano, riječ je o vrlo obećavajućem bilansu rada vlade u prvom poluvremenu, koji je, međutim, zasjenjen i okarakteriziran javnim sporovima koalicionih partnera i mnogim otvorenim pitanjima."

Sa stanovišta tima koji je radio na studiji, koalicioni sporazum, zaključen 2021. godine, veoma je ambiciozan zbog velikog broja obećanja. U poređenju sa prethodnom koalicionom vladom socijaldemokrata i konzervativaca (demohrišćana CDU/CSU), broj obećanja se povećao sa 296 na 453. Sadašnja vladajuća-koalicija , u narodu poznat a i kao semafor-koalicija zbog stranačkih boja: crvene (SPD), žute (FDP) i zelene (Zeleni), postavila je sebi 50 posto konkretnijih ciljeva.

Koalicioni sporazum sa mnogo obećanja i velikim ambicijama

„Veliki broj obećanja odražava kako kompleksnost semafor-koalicije kao saveza tri programski samostojeće stranke, koji prevazilazi granice političkih tabora, tako i puno veći stupanj ambicioznosti i zahtjevnosti sporazuma. " objašnjava Theres Matthieß sa Univerziteta u Trieru.

Nasuprot tome, percepcija tzv. semafor-vlade u javnosti je takva da samo 12 posto ispitanika vjeruje da će “sva, skoro sva ili veliki dio” dogovorenih koalicionih obećanja biti ispunjena, a čak 43 posto pretpostavlja da će biti implementiran samo “mali dio obećanja ili jedva neka od njih”.

Novo pokretanje saradnje i samoprezentacija?

Kako bi poboljšala reputaciju među stanovništvom, njemačkoj vladi je potreban novi početak u međukoalicijskoj saradnji i sopstvenom predstavljanju i prezentacji unutar koalicije, kaže Wolfgang Schröder iz berlinskog think tanka Progresivni centar (Das Progressive Zentrum), koji je bio uključen u analizu. Njegov zaključak: "Javno prenošeni sporovi unutar vladajuće koalicije dovode do potcjenjivanja stvarnog učinka vlade i njenog posvećenog i vjernog ispunjavanja obećanja, zacrtanih u koalicionom sporazumu."

Čini se da rezultati studije odražavaju dilemu, s kojom su očigledno fundamentalno suočeni politički savezi u Njemačkoj: "Glavni izazov za sve koalicione vlade i stranke u ovoj zemlji ostaje niska tolerancija frustracije i spremnost na kompromis kod birača u prosuđivanju", pišu Robert Vehrkamp i Theres Matthieß.

Slabo prihvatanje političkih kompromisa

Iako 85 posto ispitanika smatra da je "veoma važno ili važno” da stranke zaista implementiraju ciljeve i planove sadržane u njihovim izbornim programima, samo 40 posto se složilo da bi mogli postojati “prihvatljivi razlozi” za neispunjavanje izbornih obećanja. Od toga samo manje od trećine (31 posto) vidi potrebu za kompromisima kao prihvatljivim razlogom za eventualno neodržavanje obećanja.

„Čini se kao da parlamentarni oblik vladavine, koji se zasniva na kompromisima, mnogi vide kao izdaju partijskih principa i ideala", zaključuje autorski dvojac koji je izradio studiju Robert Vehrkamp i Theres Matthieß.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu