Kada su se savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier i ministar rada Hubertus Heil pojavili na njemačko-vijetnamskom sveučilištu u Ho Chi Minhu, bili su vidno iznenađeni. Studentice i studenti koji vrište dočekali su ih poput rock zvijezda. Neki od njih će kasnije raditi za njemačke tvrtke.

I pri dolasku na Goethe institut u Hanoju ih je dočekao aplauz. Svake godine oko 6.000 mladih Vijetnamaca uči njemački jezik a sedam puta više njih prijavljuje se za jezične testove koji im daju pravo na stručno usavršavanje ili studij u Njemačkoj.

Otkako je krajem 2023. godine donesen novi Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji bodovnim sustavom snižava prepreke za strane kvalificirane radnike,  visoko pozicionirani političari iz Njemačke se još ofenzivnije zalažu za dolazak kvalificiranih radnika iz inozemstva: ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock bila je u na Filipinima sredinom januara, ministrica razvoja Svenja Schulze trenutačno boravi u Maroku, a njemački predsjednik i ministar rada potpisali su u Hanoju izjavu o namjerama koja će bolje regulirati radnu imigraciju u Njemačku.

Vijetnam pomaže Njemačkoj pronaći kvalificirane radnike

U komunističkom Vijetnamu interes je veliki. Vijetnamska dijaspora u Njemačkoj sada je porasla na više od 200.000 ljudi. Vijetnamsko stanovništvo je demografski "mlado"  i stoga zemlji ne prijeti “odljev mozgova” kao mnogima drugima. Samo vijetnamsko vodstvo bilo je vrlo zainteresirano za zajednički dogovor, kako bi se bolje regulirala radna migracija njihovih građana u Njemačku. 

Goethe-Institut je važno mjesto za to. Tamo se 22-godišnja Phuong Phan priprema učeći njemački jezik, kako bi kasnije mogla raditi u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u Tiringiji. Ta njemačka savezna zemlja bila je jedna od prvih koja je prije nekoliko godina potpisala bilateralne sporazume s Vijetnamom.

Phuong Phan se nada da će joj obuka u Njemačkoj pružiti "praktičnu strukovnu obuku i osobni razvoj", kaže ona. Roditelji je podržavaju. Ova 22-godišnjakinja gotovo svaki dan na internetu nailazi na nešto lijepo o “Njemačkoj”. Ipak nedavno je na internetu naišla na nešto neugodno: ksenofobično raspoloženje prema strancima, prije svega na istoku zemlje. Ona to u razgovoru za DW ne želi komentirati. Ali: Da, to je bila tema na nastavi jezika, kaže ona.

"Pratimo razvoj događaja. I polako imamo dvojbe jer smo odgovorni za mlade ljude, uključujući i odgovornost prema njihovim roditeljima", kaže Nguyen Thi Thanh Tam, agent za zapošljavanje za njemačku saveznu zemlji Tiringiju.

Ona trenutno obučava drugu grupu mladih Vijetnamaca u Hanoju i potvrđuje da se o temi "mržnje prema strancima u Njemačkoj" nedavno transparentno razgovaralo u razredu: "Želimo da učenici budu pripremljeni za takve neugodne situacije u Njemačkoj", kaže ona.

Njemačka svake godine treba 400.000 kvalificiranih radnika

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u Njemačkoj ima 1,73 milijuna neupražnjenih radnih mjesta. Za razliku od dosadašnje najveće njemačke akcije zapošljavanja prije 60 godina, gdje su se prvenstveno tražili gastarbajteri za njemačku industriju, sada nedostaju visokokvalificirani stručnjaci i ljudi u uslužnim djelatnostima. U to je vrijeme svake godine dolazilo gotovo 300.000 ljudi, a danas je Njemačkoj potrebno oko 400.000 godišnje, pokazuju studije. 

Ministar rada Heil nedavno je putovao u Brazil, Indiju i Keniju i tamo također promovirao Njemačku, sada to čini u Vijetnamu. "Sa Zakonom o useljavanju kvalificiranih radnika poboljšali smo okvirne uvjete, sada je riječ o prvođenju u praksu", rekao je Heil za DW u Hanoju.

Loša koordinacija

Zvanično je za ulazak stranih kvalificiranih radnika nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, no u praksi se nadležnosti preklapaju. Jedan primjer je oko 300.000 tražitelja azila u Njemačkoj koji, ako ukoliko njihov zahtjeva za azil bude odbijen, nisu integrirani na tržište rada, već moraju napustiti zemlju.

Desetine njih sada su Turkinje i Turci - uglavnom mladi, dobro obrazovani, liberalno orijentirani ljudi, koji žele pobjeći od Erdoganova režima. Ipak, tek svaki deseti turski tražitelj azila dobije zaštitu u Njemačkoj. I umjesto da im ponudi posao, Njemačka trenutno traži od njih da napuste zemlju.

S druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova poznato je po dugim procedurama izdavanja viza - što također odvraća stručnu radnu snagu. Nadležni za to su i Ministarstvo privrede, Ministarstvo rada i Savezni zavod za zapošljavanje. Tu su i organizacije kao što su Društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) i fondacije.

Mnoge tvrtke imaju vlastite programe zapošljavanja i obuke jer je birokracija javnog sektora za njih prespora. Toan Nguyen, direktor TY akademije, koja postavlja vijetnamsko medicinsko osoblje u Njemačku, žali se prije svega na "previše kontakata i još uvijek mnogo prepreka u priznavanju kvalifikacija".

Problem trgovine ljudima

To sve predstavlja problem zainteresiranoj stručnoj radnoj snazi, a uz to i olakšava situaciju sumnjivim agencijama i trgovcima ljudima: U jugoistočnoj Aziji to prije svega pogađa žene, koje na taj način tpostaju žrtve trgovine ljudima i koje kasnije završe u Njemačkoj u bordelima. “Moramo suzbiti ovu praksu putem legalne imigracije”, rekao je Steinmeier u Vijetnamu. Upravo potpisani bilateralni sporazum je, kako je rekao, namijenjen ozbiljnim savjetovanjima o fair radnim uvjetima i ozbiljnim posrednicima u zapošljavanju, kao i redovitim okruglim stolovima s učešćem stručnjaka iz obiju zemalja na temu radne migracije. 

Ono što je odnedavno Njemačku čini privlačnijom je novi Zakon o državljanstvu. “U poređenju s Japanom, gdje mnogi Vijetnamci emigriraju, ali im je dopušteno raditi samo ograničeno vremensko razdoblje, Njemačka sada nudi dugoročniju perspektivu”, kaže Viet Huong Nguyen s TY Academy.

Šteta uzrokovana mržnjom prema strancima

Stoga se na aktualne izvještaje o ksenofobičnim grupama u Njemačkoj u inozemstvu gleda s uznemirenjem. Ministar rada Heil rekao je u intervjuu za DW da ga nisu izravno pitali o tome u Vijetnamu, ali da se nešto mora poduzeti prije nego bude prekasno. “U Njemačkoj moramo jasno reći da ne možemo osigurati naš prosperitet bez radnika iz inozemstva”, rekao je Heil.

Zabrinuti su i Vijetnamci, koji već žive u Njemačkoj. Među njima je Huong Trute, koju je predsjednik Steinmeiera pozvao na njegov put u Vijetnam. Ova vijetnamska ugostiteljica živi u Njemačkoj 40 godina i kaže da je u posljednje vrijeme morala odgovarati na sve više pitanja zabrinutih sunarodnjaka u Vijetnamu. Nakon što je, kako sama kaže, na Goethe institutu vidjela drugu grupu kako se priprema za posao u tiringijskim hotelima i restoranima, pomislila je: "Iskreno, da sam imala priliku odvesti ove mlade ljude negdje drugo, učinila bih to." Događaji u Tiringiji su, kaže, sve gori i to je plaši.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu