1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka - vladine mjere o bolovanju na udaru kritika

4. juli 2026

Potvrda o bolovanju već od prvog dana bolesti i ukidanje tzv. telefonskog bolovanja – ti prijedlozi savezne vlade naišli su na val kritika. Kritičari govore o preopterećenim liječnicima i "kulturi nepovjerenja".

Markus Söder, Friedrich Merz, Bärbel Bas i Lars Klingbeil
Markus Söder, Friedrich Merz, Bärbel Bas i Lars KlingbeilFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Čelnici vladajuće koalicije (CDU, CSU i SPD) u Njemačkoj predstavili su u četvrtak (2.7.) paket reformi od 34 točke pod nazivom „Program za oporavak i zapošljavanje". Njime bi se trebao potaknuti gospodarski rast te poreznom reformom rasteretiti oni koji imaju manja i srednja primanja.

Među tim mjerama su i ukidanje mogućnosti otvaranja bolovanja telefonskim pozivom liječniku, bez odlaska u ordinaciju, te uvođenje obvezne liječničke potvrde o bolovanju već od prvog dana bolesti. Naime, sada je liječnička potvrda uglavnom nužna tek od četvrtog dana, prva tri dana je dovoljno da zaposlenik javi poslodavcu da je bolestan.

Kancelar Friedrich Merz (CDU) je u razgovoru za javni servis ARD naglasio da je za gospodarstvo važno smanjiti broj dana izostanka s posla. Također je naglasio da poduzeća ili kolektivni ugovori mogu odstupiti od pravila liječničke potvrde o bolovanju od prvog dana.

Glavni tajnik SPD-a Tom Klüssendorf naglasio je da se liječničke ordinacije ne smiju preopteretiti i da je zato potrebno pronalaženje provedivog rješenja. On je, opravdavajući pristajanje njegovih socijaldemokrata na te mjere, u razgovoru za javni servis ARD rekao da je to bilo „manje zlo" u pregovorima sa strankama Unije CDU/CSU jer su ona tražile omogućavanje poslodavcima da zaposleniku ne plaćaju prvi dan bolovanja.

Tim Klüssendorf (SPD) je opravdavao postignuti dogovorFoto: Thomas Imo/IMAGO

Njemačka među rekorderima po danima bolovanja

Premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Wüst (CDU) se također zalaže za pragmatična rješenja. Izrazio je razumijevanje za planove vlade, ali je istaknuo da to ne smije dovesti do preopterećenja liječnika.

Šef Ureda kancelara Thorsten Frei (CDU) je podsjetio da se ukidanjem tzv. telefonskog bolovanja stanje vraća na ono prije pandemije korone te je najavio pronalaženje „nebirokratskog rješenja" za praktičnu provedbu.

Predsjednik kluba zastupnika stranaka Unije Jens Spahn predložio je, umjesto odlaska u ordinaciju, video-savjetovanje s liječnikom. Opravdavajući predloženu mjeru Spahn, bivši ministar zdravstva, je naglasio: „Mi smo među zemljama s najvišim brojem dana bolovanja, oko 18 dana godišnje po zaposleniku."

Spahn i Frei su ukazali na to da je ponedjeljkom i petkom posebno mnogo bolovanja. „To se … ne može medicinski objasniti", rekao je šef Ureda kancelara. Upozorio je da je broj dana bolovanja dvostruko veći nego u Francuskoj.

Jens Spahn, bivši ministar zdravstva: „Mi smo među zemljama s najvišim brojem dana bolovanja, oko 18 dana godišnje po zaposleniku."Foto: Political-Moments/IMAGO

Oštre kritike vladinih planova

Nakon predstavljanja tih mjera uslijedio je val oštrih kritika. Planovi su „apsolutno katastrofalni", rekao je predsjednik Saveza liječnika opće prakse Markus Blumenthal-Beier u četvrtak za RedaktionsNetzwerk Deutschland. „Na naše ordinacije će se sručiti golemi val birokracije, koji će se teško moći savladati."

I predsjednik Upravnog odbora Saveznog udruženja liječnika ugovornih zdravstvenih osiguranja Andreas Gassen je u razgovoru za list Bild kritizirao da su planovi koalicije „suprotnost smanjenju birokracije". „Time još više ljudi dolazi u ordinacije koje su već prepune", kritizirao je. Bild piše da ovo liječničko udruženje računa s najmanje 30 milijuna dodatnih dolazaka pacijenta godišnje, što je u prosjeku 115.000 dnevno.

Predsjednik Upravnog odbora Saveznog udruženja liječnika ugovornih zdravstvenih osiguranja Andreas Gassen kritizira vladine planoveFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Predložene mjere kao „kultura nepovjerenja"

Predsjednik sindikata ver.di Frank Werneke izjavio je da je „izraz temeljne kulture nepovjerenja" ako se zaposlenici „od prvog dana, primjerice s gripom, moraju vući liječniku". Kao „kulturu nepovjerenja" planove je ocijenila i predsjednica socijalne udruge VdK Verena Bentele. „U međuvremenu znamo da će ljudi radije dolaziti bolesni na posao ako se kratkoročna bolovanja tako zakompliciraju", izjavila je.

Slične kritike stigle su i od premijerke Saarlanda Anke Rehlinger (SPD). „Telefonsko bolovanje smanjilo je birokraciju i osiguralo da čovjek ne mora bolestan sjediti u čekaonici i zauzimati kapacitete u ordinacijama", rekla je. „Ukidanje toga i uvođenje potvrde od prvog dana bolesti za mene odiše nepovjerenjem prema zaposlenima."

„Šamar u lice radnim ljudima"

I predsjednik Saveza državnih službenika (DBB) Volker Geyer govorio je o „neugodnom dokazu nepovjerenja prema zaposlenima". To vodi dodatnom preopterećenju ordinacija liječnika opće prakse i „jednostavno je upravo suprotno smanjenju birokracije", rekao je on za list Rheinische Post.

Zdravstveni stručnjak stranke Zeleni Janosch Dahmen također je u razgovoru za Spiegel iznio kritike: „U vrijeme kada koalicija svojom politikom rezova guši zdravstveni sustav, istodobno šalje milijune dodatnih pacijenata u ordinacije radi puke papirologije."

A  predsjednica Ljevice Ines Schwerdtner je za list Rheinische Post izjavila da je riječ o „šamaru u lice radnim ljudima" i zatražila odustajanje od ovih mjera.

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme