Vlada Njemačke priprema promjenu kursa za pomoć zbog posljedica pandemije korona virusa. Ministar privrede Peter Altmajer (CDU) i šef kabineta vlade Helge Braun (CDU) su jasno stavili do znanja da nadoknada od 75 odsto procenata gubitka prometa, odobrena u novembru i decembru, neće moći dugoročno da se finansira. „Mi siguno ne možemo neograničeno da dajemo sveobuhvatne pakete kao sada za nadoknadu pada prometa", kazao je Altmajer njemačkom radiju Dojčlandfunk. On je za Handeslblat izjavio da država „nije u stanju da djeluje u nedogled". „Dugoročno gledano ne može promet da bude centralni kriterijum", kazao je i šef kabineta njemačke vlade Braun.

- pročitajte još: Da li se u Njemačkoj sprema talas stečaja na jesen?

„Moramo do januara da razradimo ciljaniju pomoć", rekao je još Braun i naglasio: „I dalje će da bude pomoći za privredu". Ubuduće će više pomoći da se izdvaja za fiksne troškove, kao što je već kod pomoći za premošćavanje od januara. Altmajer je ukazao na to da će se pomoć za premošćavanje produžiti do juna, kako bi koncernima sa velikim gubicima prometa mogao da se nadoknade veliki dio fiksnih troškova.

Ministar finansija Olaf Šolc (SPD) je još u nedjelju na drugom programu njemačke televizije ZDF branio „posebno izdašnu" pomoć za novembar i decembar, ali istovremeno jasno kazao da od sljedeće godine važi „normalan režim pomoći za premošćavanje".

Skraćeno radno vrijeme uprkos lokdaunu

Vlada je za novembar i decembar izdvojila veoma velika sredstva pomoći za podršku preduzećima, udruženjima i institucijama, koji su morali da prestanu s radom zbog lokdauna. Nadoknađeno je 75 odsto prometa iz novembra 2019. za preduzeća do 50 zaposlenih. Veće kompanije bi trebalo da dobiju manje.

Za nadoknadu gubitaka zbog pada prometa predviđeno je oko 30 milijardi evra. Zahtjevi za pomoć mogu se predati od prošle nedjelje.

Kao posljedica prisilnih zatvaranja preduzeća „ifo-Institut" je u novembru zabilježio prvi put u posljednjih nekoliko mjeseci porast skraćenog radnog vremena u Njemačkoj. Udio preduzeća koja su uvela skraćeno radno vrijeme porastao je u novembru na 28 procenata. U oktobru ih je bilo 24,8 odsto. Istraživači su predstavili brojke prema sopstvenom istraživanju u 7.000 kompanija.

Skraćeno radno vrijeme u novembru je posebno poraslo u hotelijerstvu (sa 62,9 na 91 procenat) i u gastronomiji (sa 53,4 na 71,7 procenata). 91,1 odsto turističkih agencija i turoperatera je prijavilo skraćeno radno vrijeme. „Upravo u ovom lokdaunu su teško pogođene branše prijavile skraćeno radno vrijeme", kazao je ekspert za tržišta ifo-Instituta Sebastijan Link. Do povećanja je došlo u skoro svim industrijskim granama, osim u industriji koja bilježi blagi pad.

Uprkos pomoći države ogromne posljedice po privredu

Proširena pravila za izdvajanje novčane pomoći kompanijama koje su uvele skraćeno radno vrijeme suštinska je komponenta pomoći savezne vlade u korona krizi. Šef kabineta vlade Helge Braun bez obzira na milijardsku pomoć očekuje da pandemija „ostavi značajne posljedice na privredu". „Država može da pomogne da veliki dio preduzeća pregura krizu. Ali, neće proći bez posljedica", kazao je političar CDU. „Mi kao društvo moramo da izdržimo decembar i naredne mjesece do marta držeći se pravila odstojanja, higijene i nošenja maski i reduciranjem ličnih kontakata. Tamo gdje to nije dovoljno, rezovi su neminovni. Ali, onda će doći i proljeće i nadamo se i vakcina."

- pročitajte još: Otkud sad ta njemačka velikodušnost?

Sve više u centar pažnje dospijeva državna pomoć u korona krizi, koju ministar finansija Šolc procjenjuje za ovu i narednu godinu na oko 300 milijardi evra. „Moramo da u kontekstu pada prometa ocijenimo koliko nas je korona koštala", kazao je Braun. Povećanje poreza nije isključio, a i ministar Šolc se pokazao otvorenim za tu mogućnost.

ss/tagesšau

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android