1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačke crvene linije

28. februar 2024

Prvo ne „Taurusu“, a sada odbacivanje zapadnih kopnenih trupa: Poslije izjave francuskog predsjednika Makrona, njemački političari - i vlada i opozicija - ponovo povlače jasne granice za podršku Ukrajini.

Olaf Šolc i Emanuel Makron
Olaf Šolc i Emanuel MakronFoto: Gonzalo Fuentes/AP/picture alliance

A njemački kancelar Olaf Šolc u utorak je imao sastanke izvan velike poltičke scene: na primjer, posjetu njemačkom arhivu dnevnika u Emendingenu ili fudbalskom klubu SC Frajburg. Međutim, ipak je morao da se oglasi o pitanju svjetske poltike. 

Poslije glasnog razmišljanja Emanuela Makrona o zapadnim trupama za Ukrajinu, zaprepaštenje se širi po Evropi – u Mađarskoj, Češkoj ili Poljskoj, u Italiji i Švedskoj ili u sjedištu NATO-a. 

Šolc je tako objasnio šta je za njega bilo i ostalo nepromjenljivo, „naime, da na ukrajinskom tlu neće biti kopnenih trupa, vojnika koje će tamo slati evropske države ili države NATO-a". 

Šolc je ponovo potvrdio: Toga biti neće.Foto: Fred Dugit/dpa/picture alliance

A njemačke vojnike da i ne pominjemo. Šolc je to tek u ponedjeljak ponovo potvrdio: Toga biti neće. To je ono iza čega stoji. 

Na kraju krajeva, postoji fundamentalna razlika: ko isporučuje oružje, pomaže Ukrajini da se odbrani od ruskog napada. Svako ko tamo šalje vojnike i sam postaje strana u ratu. A njemački kancelar to isključuje.

Nema njemačke „čizme na zemlji" 

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na pitanje o njemačkim vojnicima za Ukrajinu jasno kaže. „Da, to isključujem. To je bila njemačka pozicija od početka. 'Čizme na zemlji' nisu opcija za Saveznu Republiku Njemačku." 

Boris Pistorijus: Čizme na zemlji' nisu opcijaFoto: Michael Fischer/dpa/picture alliance

Pistorijus izričito zahvaljuje generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu što se i on pobrinuo da sve bude jasno. 

Dakle, jasno „ne" njemačke vlade. Ali čak i kada bi htjela da pošalje vojnike, bila bi potrebna većina u Bundestagu. Uostalom, Njemačka ima vojsku koja odgovara parlamentu.

Crvene linije ostaju 

U debatama o Ukrajini, kancelar je često bio prinuđen da reaguje - sjetimo se krstareće rakete Taurus ili tenka Leopard. Ovog puta, međutim, opozicija i vlada se pridružuju kancelaru i isključuju raspoređivanje njemačkih vojnika. 

To važi i za evropskog političara Antona Hofrajtera (Zeleni), koji inače voli da kritikuje kancelara. Jasne riječi kada je u pitanju debata o kopnenim trupama: on smatra da je to potpuno nepotrebno, samo plaši stanovništvo. 

Omid Nuripur, lider Zelenih Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Za lidera Zelenih Omida Nuripura, pitanje kopnenih trupa jednostavno „nije tema". 

Ekspert za spoljnu politiku SPD Mihael Rot govori o fantomskoj debati. Rot je za ARD rekao da je razgovarao sa mnogim stručnjacima o svojim putovanjima u Ukrajinu i da niko od njih nije zahtijevao kopnene trupe. 

Lider poslaničke grupe SPD-a Rolf Micenih dodaje: „Državničko ponašanje nije u jakim riječima, već u konkretnoj podršci".

Političar CSU Florijan Han za „Velt TV” kaže. „To je, naravno, i dalje crvena linija." 

Političar CDU Roderih Kizeveter za ARD kaže da je Ukrajini prvenstveno potrebno oružje i municija većeg dometa. Kada Evropa konačno bude isporučila, onda se više neće postavljati pitanje kopnenih trupa. Makron je prešao granicu, kaže političarka CDU-a Serap Giler, a to ne ide na ruku njemačkoj debati.

Ukrajina: Zašto su zaraćene strane u pat-poziciji?

02:45

This browser does not support the video element.

Tema je nešto drugo

Dakle, izražava se žaljenje što se pažnja skreće sa prave teme: masovnije i brže isporuke oružja. Šolc to forsira kod evropskih partnera, uključujući Francusku. 

Konferencija u Parizu je zapravo najavljena kao znak evropskog jedinstva - ništa od toga nije ostalo dan poslije, kaže političar Zelenih Hofrajter.  Makron je skrenuo pažnju sa suštinskih stvari, a sve ovo „jednostavno ponovo pokazuje da su Evropljani nekoordinisani i slabi." 

Političar CSU-a Han smatra da je Francuska prozvala Njemačku. Ekspert za spoljnu politiku CDU Kizeveter ide još dalje: Po njegovom mišljenju, njemačko-francuski odnosi nikada nisu bili tako loši kao danas. Nedostaje „liderstvo u partnerstvu".

Zašto je francuski predsjednik rekao to što je rekao?Foto: Gonzalo Fuentes/AFP/Getty Images

Makronove egzibicije

Ciljana višeznačnost? Ali, zašto je francuski predsjednik rekao to što je rekao? Sam Makron to naziva „strateškom dvosmislenošću" odnosno - ne da nikome da mu vidi karte. Sve je moguće, sve što pomaže u postizanju ciljeva: to bi onda bio i signal Rusiji da ne može biti sigurna ni u šta kada se radi o reakciji Zapada.

Dan kasnije, međutim, od ove višeznačnosti jedva da je išta ostalo. Umjesto toga, ono što se najviše pamti je francuski predsjednik koji se dotakao tabua.

ck/drARD