DW: Gospodine Biler, kako ocjenjujete trenutnu situaciju na sjeveru Kosova? Koliko je ona ozbiljna?

Erhard Biler: Smatram da su mjere koje je sada najavila Srbija, da će se založiti za uklanjanje barikada, svrhishodne. A situacija jeste bila opasna, jer uvijek postoji rizik da dođe do eskalacije. Nepodnošljivo je da je u Evropi srpsko rukovodstvo naredilo dolazak vojske na granicu i da je stvorena potencijalna prijetnja. Smatram da je nepodnošljivo što rukovodstvo u Beogradu, ne samo danas, već i prethodnih mjeseci, uvijek iznova koristi ratnu retoriku. S druge strane, smatram da nije pametno ni to što kosovska vlada insistira na tim detaljima. Registarske tablice? Znate kako se na to gleda u Evropi? To je jedna veoma nebitna stvar, ako se ima u vidu koliko je pažnja Evrope trenutno usmjerena na zapadni Balkan.

Vi ste se veoma dugo bavili Balkanom, bili ste komandant Kfora. Da li je Kfor u stanju da se nosi sa svim tim izazovima ili je zaista moguće da dođe do sukoba?

Mislim da može. Znate, Kosovo je zapravo u dobroj poziciji, jer su tamo stacionirane snage NATO. Mislim da niko ne bi trebalo da strahuje da će taj sukob zaista da eskalira u velikim razmjerama. Kfor je u stanju da izvrši svoje zadatke i on će to i učiniti, iako je danas manji po obimu nego što je bio u moje vrijeme. Postoje neophodni planovi koji Kforu omogućavaju da izvrši svoje zadatke u bilo kom trenutku, za to se ne brinem. Ovdje se, znate, više radi o imidžu zapadnog Balkana. O tome da li je vrijedno sprovoditi vladavinu prava kada je riječ o registarskim tablicama i pritom prihvatiti rizik od eskalacije.

Kako ocjenjujete najavu predsjednika Srbije, Vučića, da Srbe na Kosovu treba zaštititi i vojnim i policijskim mjerama? Vidjeli ste da su srpske snage manje-više bile mobilisane na granici sa Kosovom.

Da, vidio sam. I kao što sam već rekao, osuđujem to što se na mjere koje imaju za cilj vladavinu prava, odgovora vojnim prijetnjama. To nije Evropa kakvu ja zamišljam. Tako se ne ponaša vlada koja ima za cilj da pripada Evropi. S druge strane, moram da kažem da i kosovska strana ne bi trebalo po svaku cijenu da sprovodi vladavinu prava kada je riječ o registarskim tablicama. Mora se razmotriti kakav efekat to ima po čitavu Evropu. I mora se imati u vidu da situacija poput ove kakva je sada, u svakom trenutku može nenamjerno da eskalira.

Prijetnji nije bilo samo sa srpske strane, već i od strane kosovske vlade, koja je u suštini poručila da će, ukoliko Kfor to nije u stanju, sama da ukloni barikade. Kako ocjenjujete prijetnje i sa jedne i sa druge strane? Koliko je to opasno za bezbjednost i mir na tom prostoru?

Obje strane moraju verbalno da se razoružaju. Dakle, prijetnje sa jedne strane jednako su opasne kao i prijetnje s druge strane. Ja bih se tamo oslonio na zaštitne snage Kfora. One imaju sredstava da to urade i postupaju dovoljno pametno postupaju kako čitava stvar ne bi eskalirala, kako ne bi došlo do neželjene upotrebe vatrenog oružja. Ali, još jednom, obje strane moraju da preuzmu odgovornost.

Predugo smo dozvoljavali da takva ratna retorika dolazi iz Srbije. Ali smo takođe, mi sa zapadne strane, podržavali napore da se, bez obzira na nuspojave, sprovedu određene stvari koje se tiču registarskih tablica i dokumenata. Podsjetiću na raspravu iz avgusta. Obje vlade imale su mnogo više drugog posla od rješavanja tih relativno malih problema. Obje imaju izazove, posebno na domaćem planu. Što se tiče Kosova, mogu samo da spomenem obrazovanje ili zdravstvo. A mogu da nabrojim i mnoge druge stvari. To bi trebalo da bude u fokusu, a ne insistiranje i sprovođenje po svaku cijenu.

Ipak, bez rješavanja političkih odnosa između Kosova i Srbije sigurno neće biti mirnog i trajnog rješenja. Šta biste s tim u vezi preporučili? Kakvih političkih rješenja mora biti? Međunarodna zajednica je previše nejasna kada je riječ o političkim rješenjima i bezbjednosnoj situaciju na tom području.

Da, to drugo uopšte neću da ocenjujem. A što se ovog prvog tiče, smatram da smo se predugo bavili sporednim detaljima, detaljima tehničke saradnje. Oni su takođe važni, ali još važnije je pomirenje Srbije i Kosova. Za to su potrebne obje strane, a prije svega jedna strana, srpska, jer su tamo odgovorni političari koji su bili aktivni i u Miloševićevo vrijeme. To se odnosi i na političare na Kosovu, koji sada ne bi trebalo da rade na eskalaciji, već na deeskalaciji i pomirenju. Ako taj cilj prihvate obje strane, a to je ono čemu teži i evropska zajednica, onda će prirodno uslijediti i tehnički detalji.

Ali, pomirenje i tehnički detalji, naravno, nisu mogući bez zajedničkog rješenja za odnose Kosova i Srbije…

Da, naravno. Ali, odnosi Kosova i Srbije mogu da se rješavaju u duhu dokumenta kojeg predlažu Francuska i Njemačka, koji se nadovezuje na situaciju u kojoj je Njemačka bila sedamdesetih i osamdesetih godina. I tu ste onda na dobrom putu. To je zapravo dio čitavog konteksta, da se zapadnom Balkanu posveti mnogo više pažnje nego što je ranije bio slučaj.

Erhard Biler (66) je general njemačke vojske u penziji. Na Kosovu je najprije bio angažovan od 2004. do 2006. na čelu njemačkog vojnog kontingenta, a od septembra 2010. do septembra 2011. obavljao je dužnost komandanta Kfora. Upravo u tom periodu, u julu i avgustu 2011, takođe je došlo do nemira i blokada saobraćajnica, ali se general Biler uzdržao od upotrebe sile i do rješenja se došlo pregovorima.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu