„Situacija u Grčkoj i njenim ostrvima se zaoštava. To ne želimo prihvatiti", uzvikuje studentica Lailah Atzenroth na demonstracijama koje su u Bonnu organizovale humanitarne organizacije „Seebrücke", "Sea-Eye" "Jugend rettet". Obraćajući se prisutnim, koji su se okupili na kiši, ona opisuje stanje u kojem se nalaze ljudi u pograničnom području između Grčke i Turske. Ona kaže da su ti ljudi izloženi nasilju policije i ekstremnih desničara, ali i hladnoći.

„Radi se o ljudima u nevolji", kasnije je za DW izjavila Atzenroth. „Ljudsko dostojanstvo je neupitno i uvijek bi trebalo biti pravilo broj jedan bilo kojeg političkog djelovanja. Ali imam osjećaj da se politika oslobodila od toga. Mnogi se osjećaju nemoćno", kaže Atzenroth.

Njemačka vlada oklijeva s prihvatanjem novih izbjeglica sve dok i ostale zemlje članice EU ne budu prihvatile određeni broj izbjeglica. Za demonstrante u Bonnu je to neprihvatljivo. "Želimo da općine mogu prihvatiti izbjeglice bez da savezni ministar unutrašnjih poslova za to mora dati svoju saglasnost," kaže 22-godišnja studentica. "Bonn, na primjer, ima 331 slobodno mjesto koje bi moglo biti popunjeno ljudima koji su u nevolji. Mnoge općine u Nemačkoj su spremne za to i imaju kapacitete. "

Grad kao sigurna luka

Gradsko vijeće u Bonnu je 2019. godine donijelo odluku da se priključi savezu „Sigurna luka". Grad Bonn se na taj način obavezao prihvatiti više izbjeglica nego što mu po službenoj raspodjeli izbjeglica u Njemačkoj pripada. Savezu se u međuvremenu priključilo oko 140 njemačkih općina. Gradonačelnici sedam njemačkih gradova (Köln, Düsseldorf, Potsdam, Hannover, Freiburg im Breisgau, Rottenburg am Neckar i Frankfurt an der Oder) kao i ministar unutrašnjih poslova njemačke savezne zemlje Donja Saksonija, Boris Pistorius, u zajedničkom apelu su zatražili od savezne vlade da im konačno dozvoli da mogu dobrovoljno primiti više djece izbjeglica, što do sada zakonski nije bilo moguće.

Christian Steins je u gradskom vijeću glasao za to da Bonn pristupi savezu „Sigurna luka". Ovaj političar CDU-a je također prisustvovao demonstracijama u Bonnu. „Ovdje sam jer smatram da je ispravno danas pokazati da smo zajedno za ljudske vrijednosti", kaže Steins.

Da li novi kontingent izbjeglica iz Grčke može odmah doći u Njemačku? „Naravno da je teško", kaže Steins i dodaje: "Nakon iskustava iz 2015/2016. godine će to naravno ponovo uzdrmati moju stranku". Tada je izbjeglička politika podijelila CDU. Od tada je više puta pod znak pitanja bila dovedena velika koaliciju CDU-a, CSU-a i SPD-a i dovela do porasta broja glasača desničarsko-populističkog AfD-a. "Ipak, moramo se založiti za solidarnost i humanost", kaže Steins i dodaje: "Također, moramo pomoći ljudima kojima je pomoć potrebna. Ali to treba koordinirati."

Zahtjev sedam gradova je u Berlinu došao samo do ušiju stranke Zeleni. U srijedu su u Bundestagu predložili da Njemačka iz grčkih izbjegličkih kampova prihvati 5.000 djece bez pratnje, trudnice, žene koje putuju same ili one koje su teško traumatizirane. U parlamentu su, međutim, ovaj zahtjev podržali samo poslanici stranaka ljevice. Klubovi poslanika AfD, FDP i velika koalicija CDU/CSU i SPD glasali su protiv.

Pomoć kao nacionalni zadatak

„Nove dodatne izbjegličke kvote potpuno su pogrešan signal ljudima na tursko-grčkom pograničnom području", izjavio je za DW poslanik CDU-a Alexander Throm. „Njemački samostalni pokušaj prihvatanja djece i mladih iz Grčke također bi spriječio napore za pronalaženjem evropskog rješenja za izbjegličko pitanje", kaže Throm i postavlja pitanje "Zašto bi druge evropske zemlje bile spremne učestvovati u novom mehanizmu distribucije ako mogu pretpostaviti da će Njemačka ionako sama riješiti probleme?"

Činjenica da su pojedine opštine u Njemačkoj pristale da prihvate više izbjeglica "prije svega je izraz velike spremnosti za pomoć koju smo vidjeli u Njemačkoj dugi niz godina". Međutim, odluku o prihvatanju izbjeglica i migranata ne može se prepustiti pojedinačnim općinama. "To je odgovornost savezne vlade, nacionalna stvar", kaže Throm i dodaje:, "jer na kraju krajeva teret socijalne skrbi mora snositi savezna vlada. Ona to treba kontrolisati i time upravljati".

Nijemci podijeljeni kada je riječ o izbjeglicama

Kako bi mogla izgledati ta kontrola? Hoće li savezna vlada prihvatiti nove izbjegličke kvote u nadi da će ih ostale zemlje u Evropi slijediti?Rolf Mützenich, šef poslaničke grupe SPD-a u Bundestagu, vrši pritisak na koalicijskog partnera CDU-CSU. "Očekujem da ćemo do kraja sedmice postići dogovor u korist djece", izjavio je Mützenich. Trenutno izgleda kao da kancelarka Angela Merkel i ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer još čekaju rješenje EU. Međutim, o njemu se raspravlja već pet godina, a do sada nije bilo rezultata.

A Nijemci? Pitanje izbjeglica je podijelilo zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, polovina stanovnika Njemačke je za to da Njemačka sama donese odluku o prihvatu izbjeglica. Druga polovina to odbija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android