Bio je kristalan zimski dan u Kijevu, duvački orkestar je vježbao njemačku himnu, jedan vojnik protezao noge u sovjetskom paradnom koraku koji ukrajinska vojska izvodi samo u posebnim zgodama. No sve to je džabe uparađeno pred Spomenikom neznanom vojniku – njemački kancelar Olaf Šolc je trebalo da ovdje položi vijenac, ali nije stigao jer je okasnio u putu. 

Hitro je promijenjen protokol posjete, vijenci će morati da pričekaju. Sa aerodroma je Šolc direktno otišao u Marijansku palatu gdje je sjedište ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog. Tamo je tek vremenski raspored otišao dođavola. Bilo je predviđeno da Zelenski i Šolc pričaju sat vremena, a potrajalo je skoro triput duže. 

Imalo je o čemu i da se priča. Američke tajne službe upozoravaju da Rusija samo što nije napala. Nakon SAD, i druge zapadne države, uključujući i Njemačku, pozvale su svoje građane da napuste Ukrajinu. 

Predsjednik Zelenski za to nije imao razumijevanja. Kaže, svoju porodicu nije poslao van zemlje. „Moja porodica je sa mnom, uvijek uz Ukrajinu“, rekao je na konferenciji za štampu nakon razgovora sa gostom. 

Pare da, oružje ne
Savezni kancelar Šolc govorio je o „veoma ozbiljnim vremenima“ i prenio da je Njemačka na strani Ukrajine. „Nijedna zemlja svijeta nije u prethodnih osam godina tako snažno finansijski podržavala Ukrajinu kao Njemačka“, naglasio je Šolc. „Sa više od dvije milijarde dolara smo načinili ukrajinsku privredu otpornijom i nezavisnijom na strane uticaje.“

Šolc je u Kijev donio najavu nove privredne pomoći od trista miliona eura. Ali je ostao pri odbijanju da isporuči oružje, te nije ni pomenuo rusko-njemački gasovod Sjeverni tok 2. „Za Saveznu vladu je jasno da bi nova vojna agresija protiv Ukrajine imala teške političke, ekonomske i geostrateške posljedice po Rusiju. To ću naglasiti i u Moskvi.“

Zelenskom to nije bilo dovoljno. Kaže, jačanje odbrambenih kapaciteta Ukrajine je dobit za cijelu Evropu jer se radi o bezbijednosnoj arhitekturi kontinenta. „Veoma nam je važno da možemo da nabavimo vojnu tehniuku i vrste naoružanja uobičajene u NATO“, rekao je on. 
Zbog njemačkog odbijanja da isporuči oružje, posljednjih sedmica je ugled Njemačke dosta opao u Ukrajini. Nastao je utisak da Njemačka nije pouzdani saveznik. 

„Sjeverni tok 2 vidimo kao prijetnju i geopolitičko oružje“, rekao je Zelenski, dok je Šolc slušao, ne odajući mimikom šta o tome misli. Nasuprot tome, Zelenski se vidno uzvrtio dok je Šolc govorio o Donbasu koji je pod kontrolom proruskih sepatatista. Budućnost tog regiona utanačena je sporazumom iz Minska koji Ukrajina odbija da sprovede. „Predsjednik mi je u razgovoru još jednom potvrdio da će predočiti prijedloge zakona o posebnom statusu, promijeni Ustava i izbornom pravu za dalje razgovore u formatu iz Minska“, rekao je Šolc. Zelenski je to oćutao.

Nije Zelenski mogao da bude oduševljen ni po pitanju eventualnog ulaska Ukrajine u NATO, što je, kako je rekao, i želja građana. Kancelar je odvratio da su vrata NATO u suštini otvorena, ali da članstvo Ukrajine „praktično uopšte nije“ na dnevnom redu. 
„Zato je pomalo čudnovato posmatrati kako ruska Vlada pravi veliku političku problematiku od nečega što praktično uopšte nije na dnevnom redu“, rekao je Šolc. Na to je Zelenski rekao da su otvorena vrata NATO „za nas možda ipak san“. „Ko zna kad će to“, dodao je.

Putin pita, Lavrov odgovara

Šolc je ponovio zapadnu poziciju da se Moskvi neće pružati garancije da Ukrajina nikad neće ući u NATO, ali i rekao: „Spremni smo za ozbiljan dijalog sa Rusijom o pitanjima evropske bezbijednosti.“ Dodao je da bi Moskva trebalo da odgovori na prijedloge NATO i SAD, te da „iskoristi postojeće ponude za dijalog“. 
Za to vrijeme u Rusiji televizija prikazujepredsjednika Vladimira Putina u razgovoru sa svojim šefom diplomatije Sergejom Lavrovim. „Ima li šanse da dođemo da sporazuma sa našim partnerima u važnim pitanjima, ili je ovo pokušaj da nas uvuku u beskrajan pregovarački proces?“, pitao je Putin ministra.

Lavrov, koji je sjedeo na drugoj strani dugačkog stola, rekao je: „Kao šef Ministarstva spoljnih poslova moram da kažem da uvijek postoji šansa.“ Ruske opcije „ni izbliza nisu iscrpljene“, rekao je Lavrov. Dodao je da pregovore „ne treba produžavati u nedogled, ali predlažem da ih nastavimo i pojačamo“.

Šolc se u ponedjeljak uveče vratio u Berlin, odakle bi u utorak prepodne trebalo da odleti u Moskvu. I tamo je, kao i u Ukrajini, planirano polaganje vijenaca na Grob neznanog vojnika. Iz krugova bliskih Vladi u Berlinu čuje se da taj gest treba da pokaže kako posjeta njemačkog kancelara – koji god da je povod – ne može da se odvoji od istorijskog konteksta. 

Šolca u Kremlju očekuju u utorak u 13 časova, prema preliminarnom planu razgovori sa Putinom bi mogli da traju pet sati.
Rusija već nedjeljama ima više od sto hiljada vojnika nadomak granice sa Ukrajinom. Uz to dolaze trupe koje su u Bjelorusiji na zajedničkoj vojnoj vježbi. 

Prema Pentagonu, ove trupe su dobro opremljene, pored pješadije tu su tenkovi, specijalne jedinice, vazdušne snage, protivratketna odbrana... „Vojne aktivnosti Rusije na ukrajinskoj granici za nas nisu razumljive“, rekao je Šolc u Kijevu. „Ne postoje razumni razlozi za takav vojni manevar.“

Zato će, kako je rekao, podsjetiti Putina na posljedice moguće invazije. „Ako Rusija ponovo povrijedi teritorijalni integritet Ukrajine, znaćemo šta nam je činiti“, zaključio je Šolc.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu