Ove godine predsjednik NjemačkeFrank-Valter Štajnmajer obilježiće dva posebna događaja: 5. januara proslaviće 70. rođendan, a 23. maja, po prvi put, iniciraće dan za zajedničko obilježavanje Dana ustava. Prema informacijama iz kabineta predsjednika, rođendan će provesti u krugu porodice. Međutim, u maju, Štajnmajer se nada velikom učešću građana.

U maju se navršava 77 godina od proglašenja njemačkog Ustava. Predsjednik želi da to bude „dan kada slavimo našu zemlju i zajednički joj odajemo počast". Ako se taj dan trajno uspostavi kao dan za volonterski angažman širom Njemačke, mogao bi postati dio njegovog nasljeđa kao saveznog predsjednika.

Prevazilaženje društvenih podjela

Kao predsjednik države, Štajnmajer je postavio sopstvene prioritete još od svog prvog mandata: fokusirao se na prevazilaženje društvenih podjela. Poziva ljude iz različitih oblasti na zajedničke razgovore u dvorac Belvi, svoju berlinsku rezidenciju. Redovno obavlja svoje službene dužnosti na raznim lokacijama širom zemlje, organizujući neformalna okupljanja s lokalnim stanovništvom. Svoje zalaganje za obaveznu socijalnu službu za mlade, kao i sam Dan ustava, vidi kao doprinos društvenoj koheziji.

Ohrabrivanje, optimizam i zadržavanje pozitivnog pogleda — uprkos krizama i previranjima — to je ono za šta se zalaže kao predsjednik, ne samo na crkvenim skupovima.

U tome mu pomaže njegova vjera, kako je jednom rekao. Kao protestant, Štajnmajer sebe vidi u tradiciji svojih roditelja: otac mu potiče iz protestantskog regiona Lipe u Istočnoj Vestfaliji, a majka iz protestantskog dijela Šlezije. Potiče iz skromne porodice, „bez klavira i biblioteke", kako sam ističe.

Štajnmajerova supruga, Elke Bajdenbender, kojoj je prije nekoliko godina donirao bubreg, katolkinja je. Svoj brak smatraju brakom koji ujedinjuje, a ne razdvaja vjeroispovijesti. Stoga ne čudi što su već prve godine njegovog mandata, 2017, on i njegova supruga otputovali u Vatikan kako bi se sastali s papom Franjom. Njegovog nasljednika, papu Lava XIV, pozvao je da prvi put posjeti Njemačku.

Borba protiv beskućništva i u kriznim vremenima

Štajnmajer je studirao pravo i doktorirao. Zatim je gradio karijeru u Socijaldemokratskoj partiji Njemačke (SPD). Dva puta bio je ministar spoljnih poslova u različitim saveznim vladama. S obzirom na to da je bio jedan od autora Agende 2010 i takozvanog zakona Harc IV, tema njegove doktorske disertacije može iznenaditi kritičare ovih socijalnih reformi: pisao je o beskućništvu i pravu na stanovanje.

Ta tema mu je i dalje važna: redovno posjećuje ustanove koje pomažu beskućnicima. Sredinom decembra posjetio je uredništvo berlinskog lista za beskućnike „Čistač ulica" (Straßenfeger). Tom prilikom naglasio je da se i u kriznim vremenima mora boriti protiv beskućništva.

Rat u Ukrajini

Prije skoro četiri godine počeo je Štajnmajerov drugi mandat — gotovo u isto vrijeme kada je Rusija napala Ukrajinu. Odjednom se pažnja javnosti usmjerila na njegovu navodno previše blisku vezu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zajedno s bivšim kancelarom Gerhardom Šrederom. Kritike su bile toliko oštre da je nekoliko sedmica nakon početka rata Štajnmajer bio izostavljen iz zajedničke posjete Kijevu sa kolegama iz Poljske, Letonije, Litvanije i Estonije.

U međuvremenu je ta debata pala u drugi plan.

Prije više od godinu dana Štajnmajer je preuzeo pokroviteljstvo nad inicijativom za funkcionalnu državu, koja je u ljeto iste godine u dvorcu Belvi iznijela svoje preporuke. Njeni autori zagovaraju efikasniju državu i bliži odnos s građanima.

Krajem 2024, kao predsjednik, nakon raspada koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a, otvorio je put za četvrte vanredne izbore u historiji Savezne Republike Njemačke.