Četiri mjeseca poslije izbora za Bundestag, poslanici u Berlinu i dalje čekaju da počnu da rade. Još nema vlade, pa je parlamentarni rad praktično paralisan. U Francuskoj je sasvim drugačije. Tamo je 44-godišnji Fransoa Deriži predsjednik parlamenta koji radi punom parom. Posljednjih mjeseci su poslanici donijeli više reformi, među njima i reformu tržišta rada.

Kada Deriži u ponedjeljak (22.1.) bude uzeo riječ, na dnevnom redu će biti reforma Jelisejskog ugovora koji je star 55 godina. To je istorijski ugovor koji su potpisali kancelar Konrad Adenauer i predsjednik Šarl Degol 22. januara 1963. Neće biti u pitanju samo obnavljanje starog ugovora koji u biti obavezuje dvije vlade na tješnju saradnju, već i o „novom političkom opredjeljenju" za njemačko-francusku saradnju, kako je to formulisao poslanik CDU iz Frajburga Andreas Jung. On predsjedava njemačko-francuskom parlamentarnom grupom i radio je na dokumentu koji je sada usvojen u Bundestagu i u francuskoj Nacionalnoj skupštini.

„Bolji smo zajedno nego svako za sebe"

Rezolucija bi bila signal predsjedniku države Emanuelu Makronu da Njemačka dijeli njegove želje za reformama EU. U dokumentu su nabrojani razni projekti i teme koje su u agendi njemačko-francuske saradnje. U to spada otvaranje njemačko-francuskih centara za stručno školovanje, formiranje bilingualnih školskih razreda, ali i poboljšanje infrastrukture u pograničnom regionu. Govori se čak i o zajedničkom centru za vještačku inteligenciju.

Andreas Jung kaže da se nada i širenju ekonomske saradnje. „Prvi put imamo jasno opredjeljenje za njemačko-francuski ekonomski prostor – ne samo sa zajedničkim tržištem, ili zajedničkim regulativima u privrednom pravu, već i drugim stvarima. Bolji smo zajedno nego svako za sebe", rekao je Jung.

Dosadašnji bilans nije spektakularan

Ne zna se koliko će toga rezolucija moći stvarno da pokrene. „Potrudili smo se da proučimo sve dosadašnje njemačko-francuske izjave o namjerama i – samo minimalni broj njih je ostvaren", kaže Frank Basner, šef Njemačko-francuskog instituta iz Ludvigsburga. On pominje da je projekat ujednačavanja poreskih odredbi o preduzećima pokrenut još 2011, kada su ga podstakli kancelarka Angela Merkel i tadašnji predsjednik Nikola Sarkozi. No, od toga do danas nije bilo ništa.

Jačanje vojne saradnje

Frank Basner smata da je i pored toga elan poslanika veoma važan. On podsjeća da neke stvari treba stalno iznova isprobavati: „Njemačko-francuski univerzitet je stara ideja koja nikada nije ostvarena – ali sada postoji, recimo, krovna organizacija u okviru koje njemački i francuski univerziteti uspješno sarađuju."

Basner navodi tri oblasti koje su podesne za tijesnu saradnju: odbranu, oporezivanje preduzeća i mobilnost između Njemačke i Francuske. Posebno je vojna saradnja značajna – većina zemalja EU (23 od 28) je složna da bi trebalo da  ostvari novi vid takve saradnje. Blasner smatra da bi Njemačka i Francuska u tom projektu mogli da imaju ulogu avangarde.

No, ne samo vojnici, već i parlamentarci, mogli bi da tješnje sarađuju. Jeste da im je na sastancima potreba prevodilac , ali parlamentarni odbori bi mogli još češće da se sastaju da bi radili na zajedničkim rješenjima za  evropska pitanja.