Oko 3,3 milijuna osoba je u Njemačkoj, prema privremenim brojkama Saveznog ministarstva za zdravstvo, potrebna njega. A taj broj se povećava, jer društvo brzo stari. Do 2030. godine bi ih trebalo biti više od četiri milijuna. Međutim, već danas nema dovoljno njegovatelja da bi se ta potreba mogla pokriti. Tako je, prema navodima Savezne agencije za zapošljavanje, u ožujku 2017. bilo tek 3.000 nezaposlenih njegovatelja za starije osobe nasuprot 14.600 otvorenih mjesta. U budućnosti bi taj nesrazmjer mogao postati još veći. Njemačka zaklada za zaštitu pacijenata računa s tim da će u narednih osam godina nedostajati 200.000 njegovatelja s punim radnim vremenom u toj branši. Do 2030. godine bi taj nedostatak mogao porasti na pola milijuna. 

Premalo mladih ljudi se odlučuje za posao njegovatelja, a oni koji se odluče za taj posao nakon nekoliko godina odustanu od njega. Radni uvjeti su teški, priznanje nedovoljno. Eugen Brysch iz Upravnog odbora Njemačke zaklade za zaštitu pacijenata pojašnjava: "Mnogi njegovatelji okreću leđa tom poslu, jer dolaze do svojih fizičkih i psihičkih granica." Ali i loše plaće igraju ulogu. Prema navodima jedne studije Instituta za istraživanje radnog tržišta i profesija koja je objavljena sredinom siječnja, njegovateljica ili njegovatelj na puno radno vrijeme u njezi starijih osoba zarađuje u prosjeku mjesečno 2.621 euro bruto i time 16 posto manje od prosjeka svih zaposlenih. Još lošije je stanje kod onih njegovatelja starijih osoba koji nisu prošli trogodišnju zanatsku obuku. Oni zarađuju u prosjeku 1.870 eura bruto. Na te svote onda dolazi još i najmanje između 35 i 40 posto (u slučaju samca) poreznih i drugih nameta koji se na koncu odbijaju od bruto plaće.

Ne igrati samo na kartu uvoza radne snage

Cornelia Hinze, stručnjakinja koja se bavi istraživanjem kvaliteta života, za radio Deutschlandfunk je izjavila da je u Njemačkoj posrijedi "Pflexit" - složenica od njemačke riječi "Pflege" (njega) i engleske riječi "Exit" (izlazak), a odnosi se na "odlazak onih njegovatelja koji su ovdje obučeni u inozemstvo gdje je bolja plaća". U prvom redu su to Austrija i Švicarska, ali i skandinavske zemlje, kako je kazala Hinze.

Ustanove za njegu u Njemačkoj stoga na nedostatak osoblja reagiraju tako da traže novu radnu snagu u onim zemljama u kojima su plaće u branši znatno manje nego u Njemačkoj ili u onim zemljama u kojima vlada visoka nezaposlenost, poput onih u središnjoj istočnoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, ali i na Filipinima.

Mišljenja branše o stranim njegovateljima se razilaze. Gernot Kiefer, član Upravnog odbora glavnog saveza Obveznog zdravstvenog osiguranja, kazao je u siječnju u izjavi za list Frankfurter Allgemeine Zeitung kako on, doduše, vidi "veliki potencijal uvezivanja i ljudi s migracijskom pozadinom", ali je ujedno upozorio: "Tko misli da se izazove potrebe za njegovateljima u Njemačkoj uglavnom može riješiti uvozom radne snage, toga smatram poprilično naivnim." Franz Wagner, predsjednik njemačkog Vijeća za njegu, također vjeruje da može doći tek do blagog rasterećena vrbovanjem strane radne snage.

Kad je u pitanju politika, šef socijaldemokrata Martin Schulz se još za vrijeme izborne kampanje založio za vrbovanje kojemu na putu ne bi stajale birokratske prepreke. Bez njegovatelja iz istočne Europe bi se sustav njege starijih osoba već odavno urušio, kazao je tada Schulz. On je tu temu stavio u politički kontekst i kad je kazao da bi ovisnost o stranim njegovateljima trebale na umu imati i one stranke koje stalno huškaju protiv stranaca. 

Jezik od izuzetnog značaja

Sada nova velika koalicija (SPD i Unija CDU/CSU) jednim hitnim programom želi stvoriti 8.000 novih radnih mjesta u njegovateljskoj branši. To je vrlo malo ako se uzme u obzir da kod oko 13.500 stacionarnih ustanova ni jedan dom time ne dobiva niti jedno dodatno radno mjesto na puno radno vrijeme. No, i kod tih 8.000 radnih mjesta političari ne stvaraju sebi iluzije da će se time problem riješiti. Zastupnik CSU-a u Bundestagu Georg Nüßlein je tako u izjavi za Deutschlandfunk kazao: "I mi znamo da će biti teško pronaći ljude za tih 8.000 radnih mjesta." No, velika koalicija se želi potruditi oko tog pitanja, dodao je on: "Tako što bi se njegovatelji bolje plaćali, smanjio radni stres i smjene, bit će i više prijava za ta mjesta."

Kako na kratke, tako i na duge staze vjerojatno neće moći bez dodatnih njegovatelja iz inozemstva. Problem je pritom često nepoznavanje jezika, a upravo u radu sa starijim, katkad dementnim i često usamljenim ljudima je komunikacija posebno važna. Osim toga, strane svjedodžbe i diplome se u Njemačkoj ne priznaju uvijek ili nisu dostatne za zaposlenje.

Od stupanja na snagu Zakona o priznavanju stranih diploma prije šest godina doseljenici imaju zakonsko pravo na provjeru i ocjenu njihove kvalifikacije. Pojedini političari Unije CDU/CSU su se tijekom koalicijskih pregovora posebno zalagali za priznavanje stranih diploma u toj branši, jer znaju kakva je situacija s njegovateljima i da je to važno za oba koalicijska partnera.

Tamo gdje postoje deficiti u kvalifikaciji stranih njegovatelja jedan pilot-projekt iz Dortmunda, primjerice, pokušava dodatnim obrazovanjem dopuniti nedostatke. U tamošnjoj Katoličkoj školi za poslove u zdravstvenom i njegovateljskom sektoru od svibnja 2017. u dogovoru s Ministarstvom zdravstva u tijeku je projekt za dodatno kvalificiranje stranih njegovatelja. Sudionici iz EU-zemalja i onih izvan EU-a tu mogu dobiti individualnu obuku u okviru koje mogu popuniti rupe u svojoj kvalifikaciji. U paketu je i tečaj njemačkog jezika s vokabularom potrebnim za rad u struci. Posebnost tog koncepta je kombinacija obrazovanja, integracije i financijske podrške. Sudionici tečaja za vrijeme školovanja dobivaju neku vrstu pripravničke plaće. Pomoć ta škola dobiva, između ostalog, iz programa za poticaj pod nazivom "Integracija kroz kvalifikaciju" koji financiraju Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja i Europski socijalni fond.