Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. norveške vlasti su odlučile da ukrajinskim izbjeglicama odobre „kolektivnu zaštitu": to znači da im je azil bio automatski dodijeljen - bez pojedinačnog razmatranja zahtjeva.

Međutim, „kolektivna zaštita" više ne važi za ukrajinske državljane iz zapadnih dijelova zemlje.

Kako je krajem septembra saopštila vlada u Oslu, šema „kolektivne zaštite" više se ne primjenjuje na podnosioce zahtjeva za azil koji su imali stalno prebivalište u dijelu Ukrajine koji imigracione vlasti sada smatraju bezbjednim. Te obasti na zapadu Ukrajine su Lavov, Volin, Zakarpatje, Ivano-Frankivsk, Ternopil i Rivne.

Oko 10 odsto ukrajinskih izbjeglica iz zapadnih dijelova zemlje

Oko 10 procenata Ukrajinaca koji su 2024. došli u Norvešku potiče iz ovih šest oblasti.

„Ukrajina je velika zemlja. U dijelovima zemlje borbe su veoma brutalne, ali drugi dijelovi su daleko manje pogođeni ratom. Ljudi koji dolaze iz bezbjednih oblasti, tretiraće se na isti način kao tražioci azila iz drugih zemalja", rekla je norveška ministarka pravosuđa Emili Enger Mel.

O potrebi zaštite ljudi iz ovih oblasti sada će se odlučivati od slučaja do slučaja – što znači da njihovi zahtjevi za azil mogu biti odbijeni.

„Izmjene se odnose na Ukrajince koji od sada dolaze u Norvešku. Važno je naglasiti da se izmjene ne odnose na Ukrajince koji su već dobili zaštitu u Norveškoj, niti na članove njihove uže porodice. Takođe se ne odnose na pacijente iz Ukrajine ili njihove članove porodice koji ih prate", rekla je norveška ministarka rada i socijalne inkluzije Tonje Brena.

Opštine se žale zbog preopterećenosti

Norveška, sa nešto manje od 5,5 miliona stanovnika, do sada je primila 85.000 ljudi iz Ukrajine.

„Imigracija u Norvešku mora biti kontrolisana i održiva i ne nesrazmjerno veća nego u zemljama sa kojima se prirodno poredimo, kao što su nordijske zemlje", kaže ministarka Mel.

Norveška vlada je ograničenja opravdala uticajem velikog broja izbjeglica na tržište stambenog prostora, zdravstvenih usluga i obrazovnih ustanova u određenim norveškim komunama. Ove izmjene se sprovode kako bi se pomoglo onima kojima je zaštita i dalje potrebna.

Vlada u Oslu je u nekoliko navrata smanjivala nivo beneficija i smještaja koji se nude izbjeglicama iz Ukrajine. To je doprinijelo značajnom smanjenju dolazaka: u poređenju sa istim periodom prošle godine, u Norvešku je ove godine došlo oko 40% manje Ukrajinaca.

Ove godine dolasci su ostali na prilično stabilnom nivou, ali je krajem ljeta broj pristiglih iz Ukrajine ponovo počeo da raste.

„U norveškim komunama počinje da postaje pretrpano. Nedostaje stambenog prostora, a postoji pritisak na socijalne usluge. Ukrajinci koji dolaze u Norvešku moraju naučiti norveški, zaposliti se i steći obrazovanje", izjavila je ministarka rada i socijalne inkluzije Tonje Brena koja je navela da se ovdje radi i o pitanju dobre integracije u norveško društvo.

Dolazi sve veći broj Ukrajinaca sposobnih za borbu

Ministarka Enger Mel je takođe istakla da je sve veći dioukrajinskih izbjeglicačine muškarci starosnog doba u kojem se smatraju sposobnim za borbu u ratu, dok ukrajinska vojska ima problema sa popunjavanjem svojih redova.

Vlada u Oslu je naglasila da Norveška i dalje snažno podržava Ukrajinu te da se područja koja se smatraju bezbjednim za povratak kontinuirano procjenjuju, i da se situacija može brzo promijeniti.

I u Njemačkoj su mnoge komune preopterećene

U Njemačkoj za sada nema sličnih ograničenja za određene ukrajinske oblasti. Prema podacima njemačke vlade, krajem 2023. u Njemačkoj je živelo ukupno 1,18 miliona ukrajinskih izbjeglica.

S obzirom na preopterećenost mnogih opština, i u Njemačkoj postoje zahtjevi za smanjenje davanja i beneficija za ukrajinske izbjeglice.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu