Apokaliptične slike svjetski poznate katedrale u plamenu još uvijek su svježe. Poput rušenja bliznakinja u Njujorku, 11. septembra 2001. godine, te slike su se već utisnule u kolektivno sjećanje.

Ima li neki događaj koji bi vjernike, ljubitelje umjetnosti i turiste više zabolio? Katedrala Notr-Dam je simbol gotičke arhitekture, najposjećeniji spomenik Evrope, građevina koja blizu 900 godina ima svoje mjesto u srcu Pariza i nevjerovatnu vrijednost za kršćane, kao i za umjetnost i ljubitelje umjetnosti.

I opet Pariz! Nakon užasnih terorističkih napada na Šarli Ebdo i Bataklan, ova tužna vijest udara u srž i pokazuje koliko je tanak i krhak zaštitni sloj civilizacije. Koliko još rana ponosni grad treba i može da podnese?

Suosjećanje i savjeti

Istog trenutka vodeći svjetski političari izrazili su suosjećanje sa Francuskom. Francuski predsjednik Emanuel Makron Notr-Dam je nazvao „epicentrom našeg života" naglasivši kolektivni bol svih Francuza: „Ovdje gori i dio nas".

Čak je i predsjednik SAD Donald Tramp, koji baš i nije na glasu kao veliki poštovalac kulture, izrazio žaljenje zbog uništavanja jednog od „najvećih svjetskih blaga" i „djela naše kulture". Da bi se nešto kasnije obrukao kada je francuske službe pozvao da „brže reaguju", a vatrogasnu službu Pariza upitao zašto jednostavno ne upotrijebi avione za gašenje požara. Vrlo jednostavno: zato što bi vodene mase, teške nekoliko tona, u potpunosti uništile krovnu konstrukciju i unutrašnjost katedrale.

Sanacija = uništavanje?

Dvije stotine godina je katedrala građena. Završena je 1345. godine. Šta je ta dama već sve prošla? Luj XIV je smatrao da njen unutrašnji izgled nije primjeren vremenu i potpuno ju je promijenio. Za vrijeme Francuske revolucije bila je oskrnavljena, kamene skulpture su bile uklonjene, a zdanje je korišteno kao skladište za vino. Katedrala je preživjela i dva svjetska rata. Stvorio se utisak da bi mogla – ne: da bi morala vječno da postoji.

Ali zapravo su građevini bile neophodne velike sanacije. Kameni oluci su napukli, potporni zidovi potamnili, voda je prodrla u pukotine drvenog okvira tornja katedrale. Uzrok požara još uvijek nije razjašnjen. Istražitelji trenutno isključuju mogućnost namjernog uništavanja ili napada i smatraju da se radi u nezgodi koja je u vezi sa radovima na katedrali i sanacijom.

Ukoliko je zaista tako onda je riječ o paradoksalnoj tragediji: u pokušaju spasavanja stare strukture katedrale, ona je uništena. Spoj starog materijala i nove tehnike imao je nesagledive posljedice.

Pariz bez Notr-Dama? Ne!

Vjerovatno će se jednoga dana više znati o uzrocima požara. Trenutno ostaje samo zaprepaštenje. Ali Pariz bez Notr-Dama? Nezamislivo! Manje od 24 sata nakon izbijanja požara, vlade poljske i nemačke su obećale pomoć u obnovi. Dvije francuske porodice milijardera, najavile su da će za restauraciju dati ukupno 300 miliona eura. Grad Pariz je već najavio 50 miliona eura kao i organizovanje konferencije za koordinaciju međunarodnih donacija. Parižane hrabri i zadužbina Bogorodične crkve u Drezdenu, koja je takođe obnovljena uz pomoć sličnih, do tada neviđenih, međunarodnih donacija.

Postepeno su mogle da se čuju i pojedine utješne vijesti: dan nakon stravičnog požara spoljašnji zidovi i tornjevi još uvijek su stajali, a spašene su i neke umjetničke dragocjenosti, kao i istorijske orgulje iz 1730-ih. godina.

Još uvijek je nejasno da li zidovi koji još uvijek stoje mogu da budu noseći ili ih treba ukloniti. Ali jedno je već sada jasno: iako je put dug i možda potraje decenijama: Notr-Dam će vaskrsnuti!

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android