Ejmi Gutman bi mogla donijeti neophodno osvježenje u transatlanske odnose između Vašingtona i Berlina. Ta sedamdesetdvogodišnjakinja sa zavidnom akademskom karijerom, kao prva žena na mjestu glavnog američkog diplomate u Njemačkoj, donosi sasvim drugačiju biografiju i stil u odnosu na prethodnika Ričarda Grenela koji je važio kao grub i neobuzdan.

U Berlinu već 18 mjeseci nema američkog ambasadora, od kada je Grenel juna 2020. dao ostavku. Zamjenica ambasadora Robin Kvinvil od tada je vodila poslove ambasade u Berlinu.

Demokratske vrijednosti

Tokom akademske karijere, Gutman je pokušavala da dovede u sklad teoriju i politiku, kako bi unaprijedila vrijednosti i etiku demokratskog građanskog društva. Imala je tako veliki uticaj, da ju je magazin „Fortune“ 2018. proglasio jednim od 50 najvećih svjetskih lidera. Za vrijeme svog mandata kao prorektorka na Univerzitetu Lorens S. Rokfeler i profesorka na Univerzitetu Prinston, osnovala je Etički centar Prinstona, univerzitetski centar za humane vrijednosti.

Pod predsjednikom Barakom Obamom bila je predsjedavajuća Komisiji za bioetnička pitanja. Pisala je o vrijednosti obrazovanja i savjetovanja u demokratiji, o pitanjima dobra i zla, identitetnim pitanjima, kao i o ulozi etike u javnom sektoru i politici. Njeno imenovanje za ambasadorku u Berlinu procjenjuje se kao namjera predsjednika Džozefa Bajdena da sprovede svoju doktrinu podrške demokratijama svugde u svijetu.

„Fokus njenog naučnog rada je na demokratiji i to pokazuje da je Bajden ozbiljan u svojoj težnji da okupi evropske demokratije u antagonističkoj politici prema Kini“, kaže Julijan Miler-Kaler ekspert pri Atlantskom savjetu.

Ejmi Gutman tijesno sarađuje sa Bajdenom. Godine 2017. u Vašingtonu je otvorila „Centar Pen Bajden za diplomatiju i globalni angažman“.

Lična veza sa Njemačkom

Ona će tek morati da dokaže svoje diplomatske i spoljnopolitičke reference u američko-njemačkim odnosima, ali lično je već povezana sa Njemačkom. Njen otac Kurt je rastao u Nirnbergu, u porodici ortodoksnih Jevreja. Bio je student kada je Adolf Hitler došao na vlast. Zajedno sa porodicom pobjegao je od nacista 1934, najprije u Indiju, a potom u Njujork. Tu mu je rođena ćerka Ejmi Gutman.

Ona je 2013. izjavila za jedne univerzitetske novine da je očevo iskustvo u nacističkoj Njemačkoj na nju imalo „veliki uticaj“, dodajući da zna da bi čitava porodica nestala sa lica zemlje da otac nije otišao iz Njemačke.

Transatlantski odnosi još uvijek su narušeni zbog nesporazuma iz Trampove ere. Govori se o potrebi njihovog resetovanja. Bajden je bio jasan u namjeri da te odnose obnovi. Uskoro će se vidjeti da li je Ejmi Gutman osoba koja to može da postigne.

Nova era u transatlanskim odnosima?

„Gutman predstavlja Bajdenovu administraciju i bliska je sa Bajdenom“, kaže Suda David-Vilp, zamjenica direktora Njemačkog Maršalovog fonda (GMF). Ona dodaje da neće biti jednostavno da se povrati povjerenje. „Problem je javno mnjenje u Njemačkoj koje je izgubilo povjerenje u SAD. Sljedeći ambasador mora da zavrne rukave i da se prihvati posla, kako bi pokazao Nijemcima da SAD posmatraju Njemačku kao važnog partnera. Ima stvari koje neće biti kao ranije, ali transatlantski odnosi su važni za stabilnost Evrope i Sjedinjenih Američkih Država".

David-Vilp objašnjava da postoji čitav niz spoljnopolitičkih pitanja kojima se Gutman mora odmah posvetiti, iako ne posjeduje diplomatsko iskustvo, ali ima „intelektualne sposobnosti da postane veliki diplomatski predstavnik."

Bajden je kao i njegovi prethodnici kritikovao njemačko učešće u gasovodu Sjeverni tok 2, za dopremanje gasa iz Rusije. Ali i druge teme su tu: „Prije svega, još uvijek postoji pitanje carinskih nameta između SAD i EU. A onda i pitanje Kine, koja ima potencijal da nas zbliži, ali i da nas podijeli“, kaže David-Vilp.

Miler-Kaler kaže da je pitanje odnosa prema Kini izbilo u prvi plan transatlanskih odnosa. „Uprkos najnovijem porastu napetosti, Berlin ne favorizuje ideološku već pragmatičnu politiku prema Kini, koja je suprotna ideji sukobljavanja demokratije i autoritarizma."

Gutman će, prema njegovom mišljenju, „ići tankom linijom između popravljanja odnosa, nekih sukobljenih gledišta i molbe da Njemačka podrži Bajdenovu politiku“, rekao je Miler-Keler.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.