„Radikali pobijedili na izborima na Kosovu", naslov je teksta koji je objavio MDR. U tekstu pored ostalog piše da su radikalne snage zabilježile dobre rezultate i da je najviše glasova birača, oko 35 posto, osvojio savez tri stranke bivših pripadnika UČK. Na čelu saveza je Demokratska partija predsjednika Hašima Tačija", podsjeća MDR i navodi da će, ako se uzmu u obzir još uvijek nezvanični rezultati izbora, „formiranje vlade u međunarodno pravno spornoj balkanskoj republici biti će veoma teško". Drugoplasirana stranka „Samoopredjeljenje" odbija koaliciju sa pobjednikom na izborima jer smatra da su vodeći političari te stranke kriminalci, korumpirani i da ih rado želi vidjeti iza rešetaka. Izbori su održani u sjeni novog specijalnog tribunala u Den Haagu koji bi trebao ispitati ratne zločine za vrijeme Kosovskog rata 1998. i 1999. godine. Odgovrnost moraju po svemu sudeći snositi i visoko rangirani političari među kojim je bivši komandant UČK i aktuelni predsjednik Hašim Tači i bivši predsjednik Parlamenta Kadri Veseli".

MDR također piše da bi sporni bivši premijer i vodeći borac UČK Ramuš Haradinaj ponovo mogao biti izabran za premijera. Haradinaja je do sada dva puta Haški tribunal za ratne zločine optuživao i oslobađao.„Srbija bivšeg borca UČK i dalje smatra ratnim zločincom“, piše MDR i dodaje: „Ojačani savez starih boraca UČK bi mogao otežati pomirenje između Albanaca i Srba na kojem EU posreduje već nekoliko godina. Beograd želi vratiti svoju bivšu provinciju koja je 2008. godine proglasila nezavisnost".

Ishod izbora loš za odnose sa Srbijom

Novinar list „Handelsblatt" piše da bi zbog ishoda izbora na Kosovu mogao trpiti odnos sa Srbijom, ali i Crnom Gorom. „Pred novom vladom su teški zadaci, među kojima je sporazum sa Crnom Gorom o granici između ove dvije zemlje. Dogovor o ovoj temi je postignut prije dvije godine, ali je malo toga impelementirano baš kao i kod obećanja za više autonomije Srba u zemlji. Kosovski nacionalisti su u inostranstvu postali poznati prije svega po agresivnom ponašanju u parlamentu u kojem su pored ostalog upotrebljavali suzavac, kao i po sprječavanju postizanja sporazuma o granici sa Crnom Gorom. Oni kritikiju da sporazum za Kosovo znači gubitak 80 kvadratnih kilometara zemlje. To je tvrdnja koju negiraju vlada i međunarodni stručnjaci“.

I berlinski „Tagesspiegel" piše da su pred novom vladom teški izazovi. „Mora i dalje voditi teške odnose sa Srbijom, boriti se protiv korupcije i nezaposlenosti i suočiti sa procesima pred tribunalom u Den Hagu."

Austrijski list „Wiener Zeitung" je objavio opširan tekst o izborima na Kosovu u kojem pored ostalog navodi da visoko rangirani državni službenici mjesečno zarađuju i do 6.000 eura. „Većina stanovništva je frustrirana zbog vječite ekonomske i socijalne bijede. Građani su također nezadovoljni i zbog toga što je vlada predvođena PDK odavno postala „državna stranka“. Ona kontroliše 90.000 uposlenih u javnim službama, uključujući i policiju. Visokorangirani državni službenici, odani vladi, za svoju lojalnost mjesečno bivaju nagrađeni platom u iznosu od 6.000 eura. Pri tome prosječna plata na Kosovu iznosi 449 eura. Čak i privatna preduzeća koja dobijaju unosne državne ugovore traže od svojih uposlenika da pokažu glasački listić kako bi utvrdili da li su „x“ stavili na pravo mjesto. To znači da treba stojati ispred PDK ili LDK. Bar je do sada bilo tako".