Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk nazvao je to istorijskim korakom, a i francuski predsjednik Macron koristio je sličnu formulaciju. Samo je njemačka kancelarka trezveno ostala pri formulaciji „novi kvalitet u saradnji". Najveći skok ostvaren je u zajedničkoj odbrambenoj politici koju su Britanci godinama blokirali a koja je sada, nakon izbora u Francuskoj, dobila odriješene ruke. „Usko sarađujemo sa Njemačkom", izjavio je Emmanuel Macron a Angela Merkel je pohvalila "njemačko-francusku saradnju" za koju je rekla da "donosi dobre rezultate".

Šta je "PESCO"?

Nova formula za saradnju u EU, koja se može sažeti riječima „kontinuirana intenzivna saradnja", omogućuje zemljama članicama da u određenim oblastima usko sarađuju bez da svi u tome moraju učestvovati ili davati svoju saglasnost. Šef Evropske komisije Jean-Claude Juncker postao je čak poetičan, nazvaviši novu klauzulu "zaspalom a sada probuđenom princezom Lisabonskog ugovora". Neobično je da "odbrana" može biti tako inspirativna. Ali opuštena atmosfera na ovom umnogome nekonfliktnom samitu je, kako se čini, okrilila i pospješila donošenje odluka: Nakon samo nekoliko sati "većina stola je pospremljena". Nešto slično nije se desilo godinama.

U roku od tri mjeseca zajednička odbrambena politika treba biti spremna na usvajanje, pitanja finansiranja riješena i sve bi trebalo biti spremno za start. U to spadaju i zajedničke borbene trupe i fond za odbranu pri Evropskoj komisiji, iz kojeg se mora platiti i razvoj bespilotnih letjelica. 

Poljska se javila za riječ i želi - nesigurna zbog politike američkog predsjednika Trumpa - da učestvuje u zajedničkom odbrambenom projektu. "Poljska je spremna da se uključi", izjavila je premijerka Beata Szydlo. To je svojevrstan zaokret poljske politike, jer se Varšava u prošlosti uvijek pozivala na NATO i po pitanjima odbrane stalno gledala u Vašington.

Kritika je odmah stigla od strane Zelenih iz Evropskog parlamenta: "Zbog čega se budžet EU mora koristiti za istraživanja i razvoj malih i firmi srednje veličine? Umjesto da vodimo politiku štednje u zajedničkom interesu, uzimamo sredstva iz budžeta EU za ono što nam svima šteti", kaže Reinhard Bütikofer. No i pored kritike, i on je pohvalio korake u pravcu više zajedništva u zajedničkoj evropskoj odbrambenoj politici, čime bvi se godišnje moglo doći do ušteda od 25 do 100 milijardi eura.

Na samitu je donesena odluka da se produže sankcije Rusiji. EU je utvrdila mnoge manjkavosti u provedbi Sporazuma iz Minska. Emmanuel Macron želi sa Angelom Merkel nastaviti provedbu njemačko-francuskog projekta zajedničke spoljne politike. S tim u vezi je Merkelova pohvalila saradnju sa Francuskom. Izraženo je i opredjeljenje Pariškom sporazumu o zaštiti klime. Trumpova želja za novim pregovorima oko klime je jednoglasno odbačena.

Kancelarka je istovremeno iznijela plan o pripremi samita G-20 u julu u Hamburgu. Njoj je važno da evropske partnere posebno uključi u poglavlje koje obuhvata trgovinske odnose. 

U fokusu budućnosti EU 27 a ne Brexit

Kancelarka je na početku samita istakla da joj je važnija budućnost 27 članica EU od natezanja oko pregovora u pogledu Brexita. Britanska premijerka je tek tokom večere dobila priliku da informiše svoje kolege o namjerama u pogledu izlaska Velike Britanije iz EU, posebno najavljenoj "velikodušnoj ponudi" građanima EU koji žive u Velikoj Britaniji. „Nijednom građaninu EU u Velikoj Britaniji neće biti naloženo da napusti zemlju", citat je koji prenose izvori bliski britanskoj vladi. To će u principu važiti za sve one građane iz zemalja članica EU, koji već pet godina žive u Velikoj Britaniji. Drugima će biti dozvoljeno da se u naredne dvije godine pobrinu da podnesu molbu za stalnu dozvolu boravka i da na taj način dobiju mogućnost da ispune vremenski kriterij od pet godina. Još je nejasno u kojoj mjeri će njihovi članovi porodica moći da ostanu u zemlji. 

Još nije razriješeno koji sud će biti mjerodavan u slučaju pravnog spora. Velika Britanija kategorično odbacuje Evropski sud kao instancu za odlučivanje. Narednog ponedjeljka će Britanci objaviti detalje u vezi s tim pitanjem koje stoji na vrhu dnevnog reda.

"Dobar početak ali puno otvorenih pitanja"

 "Ovo je dobar početak ali postoji niz otvorenih pitanja oko finansiranja, oko Irske tako da do oktobra mora puno toga da se uradi", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Ovaj datum je određen provizorno, kako bi se odredio vremenski okvir za završetak prve rune pregovora i kako bi se moglo doći do ključnog pitanja koje glasi: Kako bi u budućnosti trebao izgledati odnosi Velike Britanije i EU?

Spor oko podjele "britanskog nasljeđa" odnosno određivanja gradova koji će postati sjedišta dvije agencije EU, koje su se nalazile u Velikoj Britaniji, je izbjegnut. Dogovoreno je raspisivanje konkursa i glasanja u više faza za mnogobrojne gradove - kandidate od Barcelone preko Beča do Madrida, koji bi rado da budu nova sjedišta Evropske agencije za lijekove i Evropske agencije za nadgledanje banaka. Njemačka je i sama predložila dva grada: Bonn i Frankfurt. U novembru će pasti odluka. 

Kriza u odnosima sa istočnom Evropom

„EU nije supermarket, već zajednica vrijednosti", izjavio je Emmanuel Macron pred samit EU kritikujući odbijanje Poljske, Češke i Mađarske da učestvuju u preraspodjeli izbjeglica. Tome se priključila i njemačka kancelarka rekavši: "Ovo nije dan za prijetnje, ali mi smo zajednica vrijednosti. Moramo biti u stanju i, kada nismo zadovoljni nekim razvojem događaja, da to otvoreno i kažemo".

Mađarski premijer Viktor Orban lično je shvatio Macronovu kritiku i uputio otrovne primjedbe. "Njegova upadica nije bila baš ohrabrujuća. Mi ćemo pratiti šta on radi. Moraćemo se upoznati". Poljski portparol je dodao da Poljska, samo zato što dobija novac od Brisela, ne mora da se uvijek složi sa svim što se radi u EU. To je mišljenje koje Njemačka i Francuska očito ne dijele.

Ovoga petka, drugog dana samita EU, raspravlja se o izbjegličkoj politici i temi: migracije. Neki bitniji napredak se ne očekuje. Oštra razmjena mišljenja pokazuje koliko je napet odnos između nekih zemalja istočne Evrope sa ostatkom EU.  Za Angelu Merkel se, s obzirom na zbijanje redova sa Macronom, poboljšala situacija. Kada obje zemlje imaju zajednički stav, onda se diskusija više ne svodi na antinjemačke polemike.