Krize i ratovi mijenjaju mnogo toga, ponekad sve. Nakon Drugog svjetskog rata nastao je novi svjetski poredak, ali i institucije poput Ujedinjenih nacija, koje bi trebalo da spriječe da se jedan takav razoran rat nikada više ne ponovi. Nakon globalne finansijske krize države su pojačale kontrolu banaka i nadzorne organe. Tokom korona krize konačno smo naučili da cijenimo prednosti digitalizacije, na primjer tokom rada od kuće.

A sada ovaj rat, koji je započeo čovjek koji želi da ispravlja greške iz prošlosti (barem one koje on misli da bi trebalo). Čovjek čija prodaja gasa decenijama grije naše stanove. Predsjednik zemlje koja je ima sve što je potrebno da bude supersila, bez invazije na druge zemlje: obilje sirovina, dobro obrazovane ljude, veliku kulturu. Ali propustio je priliku da od toga nešto napravi: milijarde zarađene od trgovine sirovinama nisu iskorištene da se zemlja tehnološki dovede na svjetski vrh. Umjesto toga šefovi velikih kompanija – poznati kao oligarsi – vodili su suludu trku za najluksuzniju jahtu, najvrijedniju imovinu, najskuplji fudbalski klub.

Da li sankcije pogađaju prave ljude?

I onda ovaj rat, za koji samo znamo da je brutalan, ali ne i kada i kako će se završtiti i koliko daleko je čovjek u Kremlju spreman da ide. Kao što vidimo, on ujedinjuje takozvani Zapad i zbog njega su uvedene oštre sankcije. Rublja ponovo erodira, kreditni rejting zemlje je srozan, investitori i njihov kapital odlaze. Ali da li će sankcije imati željeni efekat? Pogađaju li one koje bi trebalo da pogode ili samo obične ljude koji za sada više ne mogu da kupe Levis farmerke ili Ajfon uređaje?

pročitajte još:  Rat u Ukrajini

Zapadna Evropa, zavisna od ruske nafte i gasa, zabrinuta je za svoje industrije koje velikim dijelom zavise od ruskih fosilnih goriva. Evropljani strahuju od naredne zime, jer bi njihovi stanovi mogli da budu hladni. Na benziskim pumpama cijene vrtoglavo rastu, cijena nafte dostiže nove rekorde. A to je tek početak. Na primjer nikl – kojeg Rusija takođe mnogo ima i koji je neophodan za proizvodnju čelika – preko noći je poskupio za 50 odsto. Poskupieli su i paladijim, aluminijum i plemeniti gasovi neon i ksenon – takođe važne sirovine koje zapadnoevropske kompanije velikim dijelom uvoze iz Rusije.

Sastojci za globalnu ekonomsku krizu

Već su krenule prve opklade kada će cijena nafte premašiti granicu od 200 dolara. Ono oko čega se uopšte ne mora kladiti: inflacija će biti veliki problem, jer malo toga ukazuje da će se situacija na frontu cijena smiriti. Naprotiv. Sve to bi mogli da budu sastojci za novu globalnu ekonomsku krizu. Međutim, kase ministara finansija su prazne nakon što su milijarde izdvojene za programe pomoći u borbi protiv korone. Dakle, kako onda finansirati moguće nove pakete za pomoć privredi?

U glavnim gradovima Evrope sada se užurbano prave planovi za prekid zavisnosti od ruskog gasa i nafte. To je lakše reći nego učiniti – i neće se desiti brzo. A svakako će biti skupo: prema procjenama stručnjaka, punjenje evropskih rezervoara prije sljedeće zime tečnim gasom, umjesto ruskim, koštaće oko 70 milijardi evra.

Da li je moguće bez Rusije?

Sa druge strane Moskva će dobro razmisliti prije nego što obustavi snabdijevanje gasom. Jer svakoga dana to joj donosi milione i milione: samo u februaru Evropljani su Gazpromu i drugim kompanijama prebacili 5,6 milijardi evra. Za svaki barel nafte koji izveze, Rusija, prema sadašnjim cijenama, zaradi između 70 i 90 dolara. Jedino što bi tu moglo da pomogne je da se na tržištu drastično poveća količina nafte, kako bi se smanjila cijena. Sa druge strane, državna kasa u Kremlju je dobrano puna, dugovi su relativno mali, a u Pekingu su vjerni prijatelji, pohlepni za novim izvorima sirovina i prodajnim tržištima.

Važno pitanje, koje se možda prerano postavlja, glasi: Kako bi naš budući odnos prema Rusiji mogao da izgleda? Da li ga uopšte može biti? Jasno, najprije treba da prestane rat, najbolje što prije. Stradanje ljudi u Ukrajini mora da se okonča. Ali trajno isključiti Rusiju iz svjetske trgovine? Veoma je teško. Riješiti svjetske probleme (klimatke promjene na primjer) bez Rusije? Teško, pa čak i nemoguće. Naravno da je to moguće samo SA Rusijom. Ali samo sa Rusijom BEZ Putina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu