Samit o nuklearnoj sigurnosti, na koji su pozvani predstavnici čak 50 država, nije dospio na naslovne stranice velikih novina zemlje domaćina. Ako je o njemu uopšte izvještavano onda tek negdje na posljednjim stranicama. Pritom je manje riječi bilo o nadi da bi svijet jednog dana mogao biti bez nuklearnog oružja, već više o mogućnosti nuklearnog terorističkog napada.

Razvoj novog nuklearnog oružja

Američki predsjednik Barack Obama je 2009. inicirao samit o nuklearnoj sigurnosti s jasnim ciljem: mir i sigurnost u "svijetu bez nuklearnog oružja". Od toga nije ostalo ništa. Naprotiv: SAD ulaže milijarde u istraživanje preciznih nuklearnih udara.

Službeno ova potpuna rekonstrukcija američkih oružanih snaga se prodaje kao modernizacija. Rusi su na to reagovali na odgovarajući način i sada i oni "modernizuju" svoj nuklearni arsenal. Može se slobodno reći da je u toku nova utrka u naoružanju.

To je, između ostalog, još jedan razlog zbog kojeg ruski predsjednik Vladimir Putin nije doputovao u Washington. I to je još jedan dokaz za to koliko su trenutno ledeni odnosi između Moskve i Washingtona.

Eksplicitno upozorenje

To je vrlo važan signal. Napadi u Parizu i Bruxellesu pokazuju kakvom logistikom u međuvremenu raspolaže teroristička milicija "Islamska država" i kakve akcije su u stanju izvesti islamističke terorističke grupe, usprkos svim mjerama sigurnosti.

Predsjednik Obama je na samitu o nuklearnoj sigurnosti jasno ukazao na prijetnju nuklearnog terorizma. Iako je istakao da je, zahvaljujući međunarodnoj saradnji, teroristima sve teže doći do uranija koji se može upotrijebiti za oružje, ostaje stvarna opasnost koja se ogleda u tome da terorističke grupe više nego ikada namjeravaju pripremiti razoran nuklearni napad. I bez obzira na to gdje bi takav napad bio izveden, cijeli svijet bi bio pogođen, ne samo smrtonosnim zračenjem, već i ekonomskim, političkim, a i psihološkim posljedicama.

Trump prijeti nuklearnim napadom

U tom kontekstu politički stil predsjednika Obame da razgovara i s kontroverznim liderima, važniji je nego ikada ranije. Svoj stil vladanja on naziva: uravnoteženi odnosi. Pod tim se podrazumijeva da se prije pregovora ne postavljaju uvjeti već da se istraži što je moguće. Tako s Kinom pregovara o razoružanju i istovremeno kritizira kršenja ljudskih prava. To nije samo moralno, već pragmatično - čak i nužno.

Potpuno drugačija stvar je s činjenicom da Amerikanci razvijaju novo nuklearno oružje, dok druge zemlje prisiljavaju na potpuno razoružanje.

Ovaj kurs dvostrukih mjerila je posebno osjetljiv za zemlju čiji potencijalni sljedeći predsjednik Donald Trump nuklearni napad protiv terorista ne želi isključiti čak ni u Evropi.