Bezbjednosna situacija u Kairu i Aleksandriji je napeta, a na Sinaju katastrofalna. Od svrgavanja islamističkog predsjednika Muhameda Mursija prije dvije nedjelje, militantne grupe svakodnevno ubijaju vojniike, policajce i civile. Snage bezbjednosti izgledaju bespomoćno u namjeri da kontrolišu cijelo to područje.

I eksperti za bezbjednost sa zabrinutošću posmatraju razvoj situacije na Sinaju. "Bezbjednosni sistem se u posljednje dvije sedmice potpuno urušio", tako situaciju opisuje Aron Zelin sa Instituta za bliskoistočnu politiku u Vašingtonu. Mnogi akteri koriste ovu situaciju nastalu nakon vojnog puča protiv Muslimanskog bratstva, kaže Zelin za Dojče vele.

Islamska država na Sinaju?

Nakon Somalije, Jemena i Hindukuša očigledno je da se sada otvara novi prostor za operacije svih vrsta ekstremista. Selefije i džihadisti osnivaju tamo svoje grupe, objašanjava Muhamed Fajez Farahat iz Centra za političke i strategijske studije Al Ahram u Kairu. A te strukture, kaže, od Mubarakovog pada početkom 2011. streme osnivanju islamske države na Sinaju. Pa shodno tome konstantno regrutuju borce i gomilaju naoružanje.

Tokom prošle godine osniva se sve više različitih oprganizacija, kao naprimjer "Džihad al islam" ili "Ansar Bait al Makdis". Neke od njih bi trebalo da su bliske i Al Kaidi. Stručnjaci Farahat i Zelin smatraju da su ekstremističke grupe na Sinaju i one u pojasu Gaze usko povezane. A u sve se izgleda miješa i radikalni palestinski pokret Hamas.

Ali i za same eksperte je teško sagledivo koje grupe operišu u pustinji na sjeveru i na planinama u južnom dijelu Sinaja. O broju boraca koji se tamo nalaze i potencijalnim pomagačima postoje samo nagađanja.

Teren na Sinaju idelan za ekstremiste

Pored radikalnih islamista koji potiču iz različitih zemalja, naoružani beduini takođe čine region nesigurnim. Beduini se zbog razvoja turizma na Crvenom moru osjećaju isključenima, a mnogi od njih žive od krijumčarenja ljudi, robe i oružja - i to otvoreno. Alarmantno je doduše i to kako se o beduinima stvorila slika kao da su pomagači Al Kaide. Ali stručnjak za Bliski istok to opovrgava. "Pretpostavka da su svi beduini, koji nose oružje i pucaju na vladine sigurnosne punktove, džihadisti ili pripadnici Al Kaide, je potpuno pogrešna", kaže Jezig Sajig iz Fondacije Karnegi iz Bejruta. Ali, u svakom slučaju postoji neka vrsta saradnje, ističe Sajig.

S obzirom da egipatske vojske na poluostrvu Sinaj skoro da i nema, taj pustinjski slabo naseljeni region je idealan za ekstremiste. 1979. je sporazumom Izraela i Egipta Sinaj proglašen demilitarizovanom zonom. Istočno od Sueckog kanala do skora nije bilo dozvoljeno stacioniranje tenkova, borbenih aviona ili helikoptera. No, nedavno je stiglo zeleno svjetlo vlade iz Jerusalima da Kairo u pograničnom predjelu može da pojača prisustvo svojih trupa. Jer, od 2012. je u terorističkim napadima sa Sinaja poginuo veliki broj Izraelaca. No, prema mišljenjima eksperata, egipatska vojska i nije imala velikih interesa za masovnu akciju protiv islamista. "Ali sada, kada je predsjednik (Mursi - prim. red.) otišao sa svoje funkcije, vojska je slobodna da preduzme neophodne mjere protiv džihadista i selefija na Sinaju", smatra Muhamed Fajez Farahat iz Centra Al Ahram za političke i strategijske studije u Kairu.

Autori: Aleksandar Gorzevski / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović