Novi život za NATO
24. mart 2021
Jens Stoltenberg je vidno rasterećen. Prilikom svakog pojavljivanja u javnosti, u vezi s briselskim sastankom ministara spoljnih poslova zemalja-članica Alijanse, generalni sekretar NATO djeluje zadovoljno. Jer, novi američki ministar spoljnih poslova Entoni Blinken, na zadovoljstvo evropskih saveznika, ponovo ističe važnost jedinstva.
Pune četiri godine Stoltenberg je bio prinuđen da gleda kako vlada predsjednika Donalda Trampa radi „na svoju ruku“, ali i da sluša kako taj isti predsjednik vrijeđa NATO. U centrali u Briselu sada duvaju drugi, optimistični vjetrovi. „Sada imamo jedinstvenu priliku da otvorimo novo poglavlje u odnosima SAD i Evrope“, kaže za DW Stoltenberg.
- pročitajte i ovo: Joe Biden: "America is back"
Blinken obećava obnovljeno partnerstvo
Od gosta iz Vašingtona, Stoltenberg je očekivao da se jasno opredijeli za transatlantsku Alijansu. I – nije se razočarao. Entoni Blinken je u Briselu rekao da je došao kako bi istakao privrženost NATO. „Sjedinjene Države žele ponovo da izgrade partnerstvo, naravno prvenstveno s našim NATO-saveznicima. Želimo ponovo da oživimo Alijansu“, izjavio je Blinken na konferenciji za novinare.
To je vjerovatno obradovalo i francuskog ministra spoljnih poslova Žan-Iva le Drijana. Na kraju krajeva, predsjednik Emanuel Makron je 2019. NATO proglasio „klinički mrtvim“, otvorivši time raspravu o smislu i budućnosti Alijanse. Ona bi sada trebalo da bude pretočena u reformski program pod imenom „NATO 2030“, koji bi trebalo da bude usvojen u junu 2021. na samitu u Briselu, na kojem će učestvovati i predsjednik SAD Džozef Bajden.
I ostali ministri spoljnih poslova NATO sa zadovoljstvom su saslušali poruku Blinkena. Njemačkog ministra spoljnih poslova Hajka Masa raduje što se opet razgovora o daljem razvoju NATO: „Sada postoji strateški kompas. Vrijeme je da se NATO pripremi za velike izazove našeg vremena.“
Pritom se misli na pozicioniranje u odnosu prema Kini i Rusiji. A i o sukobima koji postoje unutar NATO ne bi trebalo samo politički diskutovati, već bi oni trebalo da budu i riješeni, istakao je Hajko Mas.
Da li je sukob s Njemačkom rješiv?
O jednom od tih sukoba govorio je novi ministar spoljnih poslova SAD. Riječ je o sukobu sa Njemačkom zbog izgradnje Sjevernog toka 2. Gasovod koji iz Rusije ide ka Njemačkoj je „loša ideja, loša za Evropu i loša za SAD“. Blinken je zaprijetio da će firme koje rade na njegovoj izgradnji i dalje biti suočene sa sankcijama i zatražio da se radovi obustave.
I sa Turskom Blinken ima problema, jer Turci u Rusiji kupuju protivavionske rakete, a istovremeno se sa Grcima svađaju oko gasa u istočnom Mediteranu. Ti sukobi mogu da se riješe i oni ne bi trebalo da štete saradnji sa pouzdanim saveznicima, smatra Blinken.
Za ministre spoljnih poslova NATO olakšanje je bilo što Blinken kao centralnu temu nije postavio spor zbog nedovoljnih izdvajanja za odbranu, na čemu je Trampova vlada insistirala tokom brojnih susreta s evropskim državama. „Cilj od dva procenta“ konačno više nije bio prepreka, rekao je jedan diplomata NATO.
Donald Tramp se neprestano žalio da NATO saveznici iskorištavaju SAD. Zemlje članice NATO obavezale su se da će do 2024. godine za odbranu izdvajati dva odsto svog BDP.
- pročitajte i ovo: Neodgovorno povlačenje vojnika iz Afganistana i Iraka
Zajednička akcija u Avganistanu
Novi ton u NATO je i veoma praktičan. O planiranom povlačenju vojske iz Afganistana, dvadeset godina nakon dolaska zapadnih vojnih snaga, SAD sada više ne žele same da odlučuju, već zajedno sa saveznicima. Opet važi staro pravilo; zajedno unutra, zajedno napolje, naglasio je ministar spoljnih poslova SAD Entoni Blinken.
SAD, ili bolje rečeno vlada predsjednika Trampa, su se sporazumom sa talibanima obavezale da će se do kraja aprila povući iz Avganistana. SAD se međutim žale na talibane da se, suprotno obećanju, ne uzdržavaju od nasilja i sada razmatraju mogućnost da ipak duže ostanu u zemlji koju su prije dvadeset godina oslobodili od talibana.
Sada se ponovo analizira situacija i to zajedno sa saveznicima, izjavio je američki ministar spoljnih poslova u Briselu: „Šta god da na kraju uradimo, u obzir će biti uzete sugestije naših saveznika, koje ću nakon razgovora ponijeti kući.“
U Briselu dakle nije donesena nikakva odluka, na šta pojedini ministri spoljnih poslova kritički gledaju, jer vrijeme polako ističe. Nakon SAD (2.500), u Afganistanu je najveći broj vojnika njemačkog Bundesvera (1.300).
Šef njemačke diplomatije Hajko Mas je za povlačenje njemačkih vojnih snaga, samo ako se ostvari napredak u mirovnim pregovorima sa talibanskim milicijama. „Ne želimo da sa preranim povlačenjem rizikujemo da se talibani ponovo okrenu nasilju i da vojnim sredstvima ponovo pokušaju da dođu na vlast.“
Kina sve važnija za NATO
Na predstojećem samitu u junu, kada će tema biti reorganizacija Alijanse do 2030. godine, šefovi država i vlada će se prvenstveno baviti „rastućom moći“ Kine. U razgovoru za DW, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao da Kina sve jače zadire u NATO prostor, jer u mnogim zemljama investira u kritičnu infrastrukturu.
„To ne može da se zaobiđe. Mi moramo da razmotrimo posljedice uspona Kine po bezbjednost naše Alijanse, kao i promjene u globalnom odnosu snaga“, naglasio je Stoltenberg.
Na sastanku u kineskom gradu Guejlin, u utorak, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov već su iznijeli svoj stav povodom „ponovnog oživljavanja NATO“. Lavrov je rekao da se prepoznaje „destruktivna priroda američkih namjera, koje su zasnovane na vojno-političkim savezima iz Hladnog rata.“
„Obnovljeni savezi" su pogodni za potkopavanje arhitekture međunarodnog prava zasnovane na Ujedinjenim nacijama. Ministri spoljnih poslova Kine i Rusije odbacuju povezivanje zapadnog, transatlantskog sveta, kao pokušaj da se drugim zemljama „nametne svjetski poredak zasnovan na njihovim pravilima."
Vakcinisanje za samit
I pored korona-pandemije, ministri spoljnih poslova NATO sastali su se u glavnom sjedištu u Briselu. Tamo bi u junu trebalo da bude održan i samit šefova država i vlada. Kako bi se stvorila sigurna zona, u planu je vakcinisanje 4.000 zaposlenih, svih starosnih grupa, saopšteno je iz Alijanse. NATO-članica Poljska će za tu priliku obezbijediti vakcine AstraZeneka.
Prema navodima agencije AP, belgijske vlasti nisu željele da komentarišu da li je ta nesvakidašnja kampanja vakcinacije u skladu s belgijskim pravilima o redosljedu vakcinisanja.