Gregor Gizi (Ljevica), poslanik sa najdužim stažom 21. saziva njemačkog Bundestaga, nije sjedio ni dvije minute na mjestu predsjedavajućeg sjednici, a već je morao da prepusti govornicu Berndu Baumanu iz Alternative za Njemačku (AfD). Njegova frakcija je smatrala da Gizi ne bi trebalo da nosi titulu najstarijeg predsjedavajućeg i da otvori konstitutivnu sjednicu.

Argument je bio da je Aleksandar Gauland iz AfD-a, sa svojih 84 godine, sedam godina stariji od Gizija – stoga bi njemu, Gaulandu, trebalo da pripadne predsjedavanje, rekao je Bauman, šef Poslaničkog kluba AfD-a: "Samo da bi to spriječili, ovaj kartel od SPD-a, Unije (CDU i CSU prim. red.) i Zelenih promijenio je poslovnik – kakva bijedna, kakva perfidna akcija!"​

Time je dat ton ulozi AfD-a na ovoj konstitutivnoj sjednici njemačkog Bundestaga. Frakcija, koja je krajnje desno u plenumu (ukoliko zaista dođe do koalicione vlade demohrišćana CDU/CSU i SPD-a, AfD će sa svojih 152 poslanika postati najveća opoziciona frakcija) vidi sebe i na početku novog saziva kao žrtvu zavjere drugih stranaka. Iz redova ove partije argumentuju da se AfD sistematski drži dalje od važnih pozicija u parlamentu, iako je partija udvostručila broj dobijenih glasova građana Njemačke od pretposljednjih saveznih izbora.​

Ciljane provokacije AfD-a i borba za klikove

AfD-ov poslanik Štefan Brandner takođe kritikuje samu upravu Bundestaga, jer nije obezbijedila dovoljno plavih stolica za najveći opozicioni poslanički klub: "Nadam se da se osjećate prijatno na stolicama na rasklapanje tamo pozadi...", rekao je Brandner obraćajući se svojim ljudima skroz pozadi u sali. Prilično preuveličavanje, jer neki od poslanika AfD-a u zadnjim redovima sjede na privremeno postavljenim, ali ipak tapaciranim kancelarijskim stolicama. Čak su i za Poslanički klub SPD-a već postavljali privremeno takve stolice u posljednjim redovima, jer nije bilo dovoljno stolica u uobičajenoj plavoj boji Bundestaga.​

Brandner iz AfD-a i na ovoj sjednici opravdava svoj imidž retoričkog provokatora: socijaldemokrate naziva "malim drugovima" i "lošim društvom", Fridriha Merca "izbornim prevarantom", a uopšte cijelu Njemačku "uništenom".​

U prošlosti je često bilo potrebno samo nekoliko trenutaka da se takvi isječci govora pojave na portalima bliskim AfD-u na internetu – ciljane provokacije u parlamentu sve više služe AfD-u kao sadržaj za društvene mreže koji privlači klikove.​

Mihalić zahtijeva pooštravanje poslovnika

Irene Mihalić, šefica Poslaničkog kluba Saveza 90/ Zeleni, predlaže stoga u plenarnoj debati da se poslovnik Bundestaga pooštri. Parlament, kaže Mihalić misleći pri tom na AfD, mora da se brani protiv onih koji ga preziru. Ona se zalaže za to "da, na primjer, ne tolerišemo da ovdje u plenumu padaju rasističke, uvredljive, seksističke i ekstremističke izjave."​

Sankcionisanje takvih ispada ubuduće će biti jedan od glavnih zadataka Julije Klekner. Iskusna političarka Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i novoizabrana predsjednica Bundestaga prikupila je prilikom svog izbora znatno više glasova nego što koalicija Unije CDU/CSU i SPD-a ima poslaničkih mjesta. Čak su i prednji redovi AfD-a aplaudirali Kleknerovoj na njenoj novoj funkciji.​

Očuvati kulturu debate

52-godišnja Kleknerova svjesna je da će AfD u svom novom obimu, s obzirom da ima skoro četvrtinu svih poslanika, tim više tražiti prilike da dominira debatama. Kleknerova i njene kolege u predsjedništvu parlamenta stoga imaju ključnu ulogu u očuvanju kulture debate u njemačkom Bundestagu.​

Shodno tome, Kleknerova najavljuje da će brižno obavljati svoju funkciju, i da će reagovati tamo gdje je to potrebno. Većine, kaže ona, nemaju automatski pravo, ali ni manjine: "Pobrinuću se da njegujemo civilizovano zajedništvo, a ako to ne činimo, onda treba to da naučimo. U raspravi je važan stil i poštovanje."​

AfD kandidat nije dobio dovoljno glasova

Svestrana podrška izboru Julije Klekner nije se nastavila prilikom izbora njenih zamjenika. Svi potpredsjednici iz CDU, CSU, SPD, Zelenih iLjevice odmah su izabrani – samo je AfD-ov kandidat Gerold Oten, bivši oficir ratnog vazduhoplovstva, odbijen od strane plenuma, takođe i u drugom i u trećem krugu glasanja, u kojima bi bila dovoljna prosta većina datih glasova. "Danas je tužan dan za njemačku demokratiju, za njemački parlamentarizam", komentarisao je odbijeni AfD-ov kandidat kasnije u foajeu.

Jer, bez njega na mjestu zamjenika predsjednika, oko deset miliona birača AfD-a sada nije zastupljeno u predsjedništvu Bundestaga. Tino Krupala i Alis Vajdl, lideri stranke i poslaničkog kluba AfD-a, demonstrativno su stali uz Otena – ali ostavili su otvorenim da li i kada će njihova frakcija imenovati drugog kandidata za mjesto zamjenika.

Do sada nijedan poslanik AfD-a u predsjedništvu Bundestaga

Od kada je AfD ušao u Bundestag 2017. godine, nijedan njihov poslanik nije uspio da uđe u predsjedništvo. Savezni ustavni sud je nedavno potvrdio da stranka nema pravo na određene pozicije u predsjedništvu – već mora da predloži kandidate koji onda treba da dobiju podršku većine poslanika.

Bilo je samo nekoliko izuzetaka od ove institucionalne izolacije AfD-a, koji je djelimično označen kao krajnje desničarska stranka. Tako je, na primjer, političar AfD-a Kaj Gotšalk do ljeta 2021. predsjedavao istražnim odborom o skandalu u vezi sa kompanijom Wirecard – slučajem oko kojeg su se mišljenja razlikovala, ali je odbor generalno funkcionisao korektno.

Povratak u plenarnu salu: kasno popodne, na kraju sjednice, zasvirao je duvački kvintet. Naime, na kraju prve sjednice u novom sazivu Bundestaga uvijek se izvodi njemačka himna, a svi poslanici – od krajnje ljevice do krajnje desnice u sali – ustaju i pevaju. Neki tiho, drugi koliko ih grlo nosi – eto ga makar jedan muzički konsenzus na početku novog saziva, koji neće donijeti manje tema za raspravu nego prethodni. Više saglasnosti u plenumu? Prvog dana 21. saziva Bundestaga, to je ostala samo pusta želja.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu