Pod vođstvom desničarsko-radikalne italijanske vladajuće partije Liga, u novom sazivu Evropskog parlamenta formiran je novi poslanički klub, koji čine desnonacionalne i desničarsko populističke partije iz devet zemalja. Marko Zani (LIGA), šef poslaničkog kluba govorio je o ciljevima nove grupe koji su usmjereni na kritiku EU. U početku je bilo problema s razumijevanjem, s obzirom da je Zani govorio italijanski a da nije bilo prevodioca. Šefica Nacionalnog okupljanja Marin Lepen je grozničavo odvrtala slušalice, njemački poslanik iz redova AfD Jerg Mojten iznervirano je pritisnuo slušalice na uši...

Kad je ipak na kraju pronađen prevodilac, Zani je govorio brzo o osnovnim principima ove šarene nacionalističke grupe. Oni žele da spriječe evropsku super-državu i miješanje EU u poslove država članica. Žele i dobiti više suvereniteta kada se radi o novčanim izdacima. Marko Zani, koji je u početku bio član lijevo populističkog "Pokreta pet zvjezdica" a potom promijenio dres i otišao u desničarsku Ligu, rekao je da ovaj poslanički klub ne želi "interne transfere unutar Evropske unije". On ovim stavom odražava i stav njegovog partijskog šefa, Matea Salvinija koji je u sporu oko budžeta sa Evropskom komisijom izjavio da će se italijanski novac davati još samo Italijanima. Populistička vlada u Rimu ne želi da se povinuje pravilima koja važe u svim zemljama koje za valutu imaju evro. Evropska komisija kritikuje prezaduženost Italije.

Sa ili bez evra?

Šef partije "Finci", Jusi Hala-aho zagovara momentalno i potpuno ukidanje zajedničke valute i raspuštanje evrozone u kojoj je 19 država. Toliko daleko čak nije želio da ide ni Jerg Mojten (AfD), iako, kako se stalno tvrdi, Njemačka uopšte nije profitirala od uvođenja evra. "Mi želimo jednu drugačiju evrozonu", kazao je Mojten za DW. On bi, na primjer, mogao da zamisli uvođenje paralelnih valuta. Italijanski populisti razmišljaju o izdavanju novih mjenica za podmirivanje računa u Italiji, što je u suprotnosti sa pravilima evrozone. Austrijski poslanik iz redova Slobodarske partije Austrije (FPO), Vilimski o tome mnogo ne razmišlja. "Potreban nam je evro za naš prosperitet", smatra Vilimski. To što se u centralnim pitanjima evropske politike, kao na primjer po pitanju evra, ne slažu svi u novom poslaničkom klubu, za Vilinskog nije vrijedno pažnje. "To nije slučaj ni kod drugih poslaničkih klubova", tvrdi on.

Još jedna manjina

Francuskinja Marin Lepen, koja se nije kandidovala za Evropski parlament i koja je bila prisutna samo kao šefica stranke, govorila je o evropskoj šahovskoj tabli politike na kojoj sada stoje drugačije figure. "Ovo je potpuno nova situacija. Ton će biti drugačiji i to ne samo u parlamentu već i u savjetu." A tamo su zastupljene vlade država članica. Kako je došla do ove procjene nije najjasnije. Finac Jusi Hala-aho sve vidi mnogo realističnije: "Mi smo manjina, ali ova manjina je veća nego što je bila ranije. Osnivanje poslaničkog kluba dokazuje da i nacionalisti mogu da rade zajedno."

Nova grupa na petom mjestu

Do sada su desničarski populisti i desni radikali u Evropskom parlamentu bili podijeljeni u tri poslanička kluba. U novom sazivu su još samo dvije grupe. Sa 73 poslanička mjesta Poslanički klub "Identitet i demokratija" je peti po veličini u Evropskom parlamentu. Ispred njega su demohrišćani sa 179 mjesta, socijaldemokrate sa 152, liberali sa 110 i zeleni sa 76 poslaničkih mjesta. "Partija Brexit", britanskog poslanika Najdžela Faraža, koja je neprijateljski nastrojena prema EU, osnovala je jednu frakciju sa italijanskim populistima "Pokret pet zvjezdica", najvećom partijom u vladajućoj koaliciji Italije. Jednu drugu grupu čine poljski densničari i britanski konzervativci.

Težišta će se, međutim, nakon Brexita koji je sada zakazan za 31. oktobar, malo promijeniti. Desničari će tada imati tri poslanika manje, dakle 76 mjesta u parlamentu. Zeleni će imati samo 69 poslanika. A do izbornog cilja šefa Lige, da će postati najjača struja u parlamentu, desničari su još mnogo daleko. Oni pokušavaju da pridobiju mađarski Fides, premijera Viktora Orbana. No, on se prebacio na stranu demohrišćana i u ovom trenutku ostaje otvoreno gdje će smjestiti svojih 13 poslanika. Ako Orban promijeni stranu onda će demohrišćani pasti na 166 poslaničkih mjesta dok će Poslanički klub "Identitet i demokratija" povećati broj poslanika na 89.

Prijatelji EU moraju stisnuti redove

Sa gubicima koje su pretrpile narodne partije i porastom manjih grupa u Evropskom parlamentu je po prvi put neophodno formiranje koalicije od najmanje tri frakcije, kako bi se obezbijedila stabilna većina. To što demohrišćani, socijaldemokrate, liberali i zeleni isključuju mogućnost saradnje sa desnim populistima znači da bi ubuduće morali mnogo tješnje da sarađuju.

Platfroma za istraživanje javnog mnijenja "poll of polls" je pobrojala sve poslanike koji su skeptični prema EU ali i one koji su joj prijateljski nastrojeni, bilo da su lijevo ili desno orijentisani i došla do sljedećeg rezultata: u novom sazivu Evropskog parlamenta će sjediti 473 prijatelja EU i 251 njen protivnik. Za 27 poslanika nije bilo jednostavno utvrditi da li su prijatelji ili neprijatelji Evropske unije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android