Zakon o brzoj modi u Francuskoj nedavno je jednoglasno usvojen u donjem domu Parlamenta, što predstavlja rijedak konsenzus u Nacionalnoj skupštini, gdje vlada nema apsolutnu većinu i često se suočava s jakim protivljenjem opozicije.

Međutim, ta jednoglasnost ne znači da svi pozdravljaju metod vlade.

Nove propise primjenjivaće kompanije koje svakodnevno izbacuju određeni minimalni broj proizvoda, čiji prag će kasnije biti definisan novom uredbom. U fokusu tog zakona su giganti u oblasti brze mode, poput proizvođača Shein-a i online-platforme Temu - obje kompanije sa sjedištem u Kini.

Takve kompanije će na svojim web-stranicama jasno morati istaći poruke koje ukazuju na ekološki uticaj njihovih proizvoda i da podstiču kupce da recikliraju odjevne predmete - inače će se suočiti s kaznama do 15.000 eura (16.160 dolara).

Novim ekološkim sistemom bodovanja ocjenjivaće se modne kompanije. One koje loše posluju, moraće platiti taksu od početnih 5 eura, a od 2030. godine, do 10 eura po artiklu.

Vlada će takođe zabraniti reklamiranje brze mode i njihovih proizvoda od 2025. godine. Kršenje tog zakona biće sankcionisano kaznama do 100.000 eura.

Zakon još treba dobiti zeleno svjetlo francuskog Senata i mogao bi stupiti na snagu tokom nekoliko narednih mjeseci.

"Dobili smo kulturnu bitku"

Ipak, za Juliju Faure, modnu dizajnerku i predsjednicu grupe En Mode Climat koja okuplja oko 600 kompanija koje se na ekološki odrćiv način bave proizvodnjom modne konfekcije, nacrt zakona je "odlična vijest".

"Dobili smo kulturnu bitku, jer brza moda je ekološka, društvena i kulturna katastrofa koja uništava sve osim luksuznog sektora na tržištu", ističe ona u razgovoru za DW.

Faure smatra da vlada time šalje pravi signal kada je riječ o modnim proizvodima od pamuka i lokalnoj proizvodnji, koji će dobiti dobru ekološku ocjenu, dok će oni proizvedeni na udaljenim destinacijama i od sintetičkih tkanina dobiti loše ocjene.

"Ipak, mi i dalje moramo biti oprezni i osigurati da prag kojim se definišu kompanije brze mode ne bude postavljen previsoko", dodaje Faure.

No, Philippe Moati smatra da taj prag ne bi trebao biti prenizak, kako bi se osiguralo da ne uključuje francuske brendove. On je profesor ekonomije na Paris Cite univerzitetu i osnivač pariške kompanije za istraživanje tržišta ObSoCo.

Prave metode?

No, on se ne slaže s metodama vlade.

"Nacrt zakona stigmatizuje klijente tih brendova, koji su, prema studiji koju provodimo, manje obrazovani i lošijeg imovinskog stanja. Važno je da i oni sebi mogu priuštiti modne artikle kako bi se osjećali kao dio društva," kaže on u razgovoru za DW.

Ekonomski stručnjak procjenjuje da ono što naziva "ultra-brzom modom" čini otprilike 3% francuskog modnog tržišta - tačni parametri o tome ne postoje.

Moati se zalaže za strožije regulisanje brze mode, ali uz postojeće mehanizme.

"Vlada bi trebala primijeniti francuske zakone, poput dvogodišnje garancije za modne artikle, zabranu prodaje ispod cijene i obavezu kalkulacije popusta kroz korištenje realne referentne cijene," ističe Moati.

„Pored toga, trebalo bi da uvedemo uvozne dažbine na kompletan uvoz tekstila — ne samo na one koji koštaju najmanje 150 eura kao sada", apeluje ovaj stručnjak, dodajući da je ultra brza moda imala prednost da proizvodi veoma male serije proizvoda što takođe znači da praktično nije bilo neprodatih artikala.

Shein, Temu, Zara i H&M ili su odbile DW-ov upit za intervju o ovoj temi ili uopšte nisu odgovorile.

Francuska bi mogla biti primjer drugima

Gildas Minvielle, direktor Ekonomskog opservatorija Instituta Francais de la Mode u Parizu, smatra da će vrijeme pokazati da li je pristup vlade ispravan.

"To je neistražena teritorija - trebamo testirati šta funkcioniše, a šta ne," kaže on u razgovoru za DW. "U svakom slučaju, ključno je podsjetiti potrošače na razorne uticaje brze mode na životnu sredinu."

Za njega, jednoglasno glasanje u parlamentu pokazuje da su francuski političari shvatili da postoji potreba za hitnim djelovanjem.

"Nacrt zakona je reakcija na duboku krizu sa kojom se sektor pret-a-porter [dizajnerska odjeća spremna za nošenje] suočavao od 2022. godine, s brojnim brendovima koji su proglasili bankrot", smatra Minvielle.

"Francuska, kolijevka mode, sada bi mogla utrti put. Ova pravila bi trebala biti proširena na cijelu Evropu jer je riječ o jedinstvenom evropskom modnom tržištu," kaže on.

U Nacionalnoj skuštini moglo se čuti i nekoliko nezadovoljnih reakcija, poput one Antoinea Vermorel-Marquesa, parlamentarca iz departmana Loire u centralnoj Francuskoj, predstavnika konzervativne stranke Les Republicains.

"Modne kompanije u mom okrugu tokom 1980-tih su zapošljavale oko 10.000 ljudi, ali taj broj je do danas pao na 2.000 i to nakon premiještanja proizvodnje u Aziju", kaže on za DW.

"Tek nedavno su te kompanije počele ponovo zapošljavati radnike, jer postoji trend kupovine artikala koji su lokalno proizvedeni. Brza moda sada je stvorila novi pritisak na smanjenje troškova - moramo preduzeti protivmjere," ističe Vermorel-Marques.

No, ovaj političar ne pozdravlja sve paragrafe nacrta zakona.

"Zabrana reklamiranja će kočiti tržište umjesto da ga reguliše. Trebali bismo se usredotočiti samo na ekološki sistem bodovanja koji će nam omogućiti da uzmemo u obzir negativne eksterne elemente, odnosno da kompanije plate za negativan ekološki i socijalni uticaj svojih proizvoda," naglašava Vermorel-Marques.

Za klimatske ciljeve "potrebno je više mjera”

Ali Pierre Condamine, glasnogovornik grupe Stop Fast Fashion oko koje je okupljeno više nevladinih organizacija koje se bore za zaštitu okoline, smatra da nova pravila ne idu dovoljno daleko.

"Prag koji definiše brzu modu trebao bi biti direktno sadržan u zakonu i biti dovoljno nizak da obuhvati i francuske kompanije, poput maloprodajnog lanca sportske opreme Decathlon", kaže on u izjavi za DW. „Kompanije bi takođe trebale da plate minimalnu nadoknadu ako dobiju negativnu ekološku ocjenu, nešto što do sada nije bilo uključeno u planove."

On je dodao da bi kompanije brze mode trebalo da imaju obavezu objavljivanja statistike o prodaji za Francusku.

"To je jedini način na koji zapravo možemo razumjeti s čime se suočavamo i pokušati raditi na ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma", rekao je Condamine, ohrabrujući francuske građane da kupuju "ne više od pet novih modnih artikala godišnje - a ne 50 kao što je trenutno slučaj."

Uredio: Rob Mudge

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom.