Koliko opterećenja može podnijeti jedna država prije nego se raspadne? U Ukrajini je trenutno pod znakom pitanja sve ono što čini jednu funkcionalnu državu. Na unutarnjem planu zemlja je duboko podijeljena, iz vana je vojno ogrožena. Prvo je Rusija anketirala Krim. A onda je u opasnost došao i teritorijalni integritet zemlje na istoku od kada su tamo radikalne grupe započele rat uz podršku Rusije. Ukrajina se bori protiv toga jer ona ima pravo na samoodbranu. Borbe prijete da će podijeliti zemlju.

U takvoj situaciji se sada trebaju održati parlamentarni izbori. Nakon toga treba biti formirana nova vlada. Tako je naložio Petro Porošenko. Na prvi pogled se ta odluka čini izuzetno odvažnom. Činilo se da ukrajinski predsjednik pomalo oklijeva znajući da su izbori u jednoj ovako zaoštrenoj situaciji težak poduhvat. Ali na putu ka Europi je ova odluka neophodna i konsekventna.

Blokada reformi u parlamentu

Prije skoro mjesec dana je pala vlada premijera Arsenija Jazenjuka jer skoro da uopće nije imala podršku u parlamentu i jer nikada nije bila zasnovana na postojanju stvarne koalicije. Nakon okončanja autoritarnog i korumpiranog režima Viktora Janukoviča u februaru ona je oformljena iz nužde kao prelazna vlada i to kako Ukrajina ne bi skliznula u haos. Premijer Jazenjuk i njegov kabinet su ovaj zadatak u potpunosti dobro ispunili. Ali parlament je bio i ostao prepreka.

Već nakon promjene vlasti bilo je jasno da moraju biti održani novi izbori. Porošenko je u maju izabran za predsjednika sa ubjedljivom većinom glasova. Ipak u parlamentu nije bilo demokratskog novog početka. Tamo su još uvijek bili ljudi koji su doprinijeli tome da se zemlja uopće nađe u jednoj takvoj krizi. Do danas nisu usvojeni važni reformski zakoni jer su neki antidemokratski i korumpirani političari blokirali političke promjene.

Novi početak je neophodan

Već je i Jazenjukovo podnošenje ostavke u julu iz protesta zbog usporavanja donošenja važnih reformskih zakona bio zapravo poziv u pomoć. I ostavke, koje su uslijedile, ministra privrede i povjerenika za borbu protiv korupcije pokazuju da postoji hitna potreba za djelovanjem. Porošenkova odluka da raspiše izbore za 26. oktobar je odlučna i ispravna. Zemlja treba funkcionalan i demokratski izabran parlament.

Trenutno ostaje neodgovoreno pitanje kako će parlamentarni izbori biti organizirani na istoku Ukrajine. Jer tamo je samo djelomično situacija pod kontrolom Kijeva. I Izborni zakon mora biti revidiran. Tako da ostaje upitno da li će novi izbori zaista ojačati zagovornike reformi.

Ipak, Ukrajina nema alternativu. Ona mora nastaviti teškim putem novog početka. To se može ostvariti samo uz podršku stanovnika te zemlje. Zbog toga sada moraju odlučivati birači. I o tome da se zemlja pod rastućim pritiskom dešavanja ne raspadne.