Sastanak Emanuela Makrona i Olafa Šolca sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i njegovom kosovskom koleginicom Vjosom Osmani „bio je neophodan, jer na Balkanu, skoro 25 godina poslije kosovskog rata, ponovo gori", piše Tagescajtung o incijativi da se u četiri opštine ponovo održe izbori.

Berlinski list podsjeća da su povod za nemire i nasilje bili regionalni izbori na sjeveru Kosova koje je većina tamošnjih Srba bojkotovala. „Kada su u maju gradonačelnici koje je biralo preostalih 3,5 odsto stanovništva htjeli da se usele u zgrade opština, srpski demonstranti su ih u tome nasilno spriječili."

Berlinski list dalje piše: „Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija, SAD i EU potpuno jasno su stavile do znanja za koga vjeruju da je pravi palikuća: kosovska vlada. SAD su sada izbacile Kosovo iz zajedničkih NATO-manevar 'Defender Europe'. Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da će pokušati da riješi konflikt."

Poruka njemačkih Liberala

Na inicijativu Makrona i Šolca reagovao je i izvjestilac nemačkih Liberala (FDP) za Zapadni Balkan i poslanik u Bundestagu Tomas Haker, koji u saopštenju za medije pozdravlja ideju o ponavljanju izbora: „Međutim, novi izbori mogu da smanje tenzije samo ako Srpska lista bude učestvovala i odustala od diktata Beograda. Jasno je da još jedan bojkot izbora neće promijeniti situaciju." 

„Kosovska strana, zauzvrat", kako navodi njemački političar, „treba da smanji nesrazmjerno prisustvo policije na sjeveru Kosova i ne pokušava da iskoristi još uvijek preovlađujući bezbjednosni vakuum. Takvo ponašanje koristi samo beogradskom narativu i omogućava Vučiću da skrene pažnju s teške unutrašnjopolitičke situacije u Srbiji." 

Ambasadorka Srbije u Berlinu: „Stara prištinska taktika“

O situaciji na sjeveru Kosova za Redakcijsku mrežu Njemačke (RND) govorila je i ambasadorka Srbije u Berlinu Snežana Janković. Ona je odbacila optužbe da je neredima „upravljao" Beograd, odnosno da je na sjever Kosova poslao srpske nasilnike.

„Stara je prištinska taktika da se kaže da su svi Srbi na sjeveru Kosova kriminalci i nasilni zločinci. U stvari, ovdje se radi o tome da srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova živi pod stalnim prijetnjama. Od kada je Aljbin Kurti preuzeo dužnost u martu 2021, bilo je više od 350 etnički motivisanih incidenata protiv Srba na sjeveru Kosova", navodi ambasadorka.

Ona ujedno kaže da je Beogradu „veoma žao što je došlo do nereda u kojima su povređeni i vojnici Kfora. Uloga Kfora je veoma važna za srpski narod. Bez međunarodnih snaga bezbjednosti, situacija Srba na Kosovu bila bi još gora."

Govoreći o tome kako ona vidi put ka deeskalaciji, Snežana Janković kaže: „Kao prvi korak, tražimo od Aljbina Kurtija da povuče policijske snage sa sjevera Kosova i da gradonačelnici napuste zgrade opština. To je neophodno za brzo smirivanje situacije."

„Vidimo da je Zapad prvi put osudio pokušaj postavljanja tih gradonačelnika", kaže ambasadorka. „SAD su odlučile da na neki način sankcionišu ponašanje Prištine. Već neko vrijeme uočavamo da Njemačka, Francuska i cijela EU vrše pritisak na Prištinu da dozvoli formiranje Zajednice srpskih opština. Srpski narod nije voljan da čeka još deset godina. Ljudi traže nešto što je obećano 2013. godine." 

Zašto i Kina „pomno prati“ događaje u dalekoj Evropi?

Poseban ugao u krizi na Kosovu pokušava da pronađe list Frankfurter rundšau koji piše o odnosu Kine prema tom problemu:

„Prilično je rijetko da Ministarstvo spoljnih poslova u Pekingu komentariše posledice lokalnih izbora u dalekoj Evropi. Međutim, državni emiter CCTV u utorak je želio da sazna od portparolke Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning kako Kina gleda na nemire na Kosovu. 'Kina pomno prati razvoj događaja', rekla je portparolka. I još: Peking podržava 'napore Srbije da očuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet' i odbacuje 'jednostrane mjere privremenih institucija u Prištini'."

List podsjeća da i Kina, poput Rusije i nekih zemalja EU, ne priznaje nezavisnost Kosova, a dodaje i da je Peking ujedno (za nemire na sjeveru Kosova) indirektno okrivio NATO. Na sličan način, ukazuje Frankfurter rundšau, „Kina jednostrano raspravlja i o ratu u Ukrajini: za Peking, koji još nije osudio rusku invaziju, širenje NATO na istok prvenstveno je krivo za eskalaciju sukoba."

Osim toga, navodi list, „Peking je i dalje ljut zbog bombardovanja kineske ambasade u Beogradu od strane borbenih aviona NATO 1999. godine, kada su tri osobe poginule, a 21 povrijeđena."

Frankfurter rundšau svojim čitaocima objašnjava da je „Srbija za Kinu već godinama jedan od najpouzdanijih partnera u regionu. Druge zemlje istočne i jugoistočne Evrope već duže vrijeme kritikuju Peking – i to ne samo zato što je Kina na strani Rusije u ratu u Ukrajini."

Njemački list prenosi i pisanje „Vašington posta", koji je, pozivajući se na procurela dokumenta američkih tajnih vojnih službi, naveo da su „samo dvije zemlje u Evropi posebno ranjive na kineske pokušaje približavanja: Njemačka i Srbija." Frankfurter rundšau objašnjava da „Beograd i Peking od 2013. povezuje takozvano 'strateško partnerstvo', a Srbija je takođe i članica kineske inicijative Put svile."

Pored toga, list prenosi i ocjenu Ane Krstinovske iz kineskog trusta mozgova „Choice", koja smatra da je Kina na strani Srbije po pitanju Kosova i zbog sukoba oko Tajvana. „Kina ne može da prizna Kosovo, jer Peking želi da spriječi da Tajvan 'postigne slične uspjehe', ocjenjuje Krstinovska."

Kosovo bi, zaključuje na kraju Frankfurter rundšau, „i u sukobu Pekinga i Vašingtona moglo da postane igračka velikih sila. (…) Ako američko-kineske tenzije nastave da eskaliraju do naizgled nepovezanih pitanja (poput rata u Ukrajini), Kosovo bi na kraju moglo da postane kolateralna šteta."

Priredio: I. Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu