Bivši finski premijer Alexander Stubb je tijesnom većinom pobijedio na predsjedničkim izborima u Finskoj. Protukandidat iz stranke Zelenih puno je bolje prošao na izborima nego što se očekivalo. Stubb je orjentisan proevropski. Zagovornik je Ukrajine i oštrog stava  prema Rusiji.

 „Mislim da je Finska dobila dobrog predsjednika. Aleksandre, srdačne čestitke trinaestom predsjedniku Finske. Puno sreće u radu!" Ovako je na pobjedu bivšeg finskog premijera reagovao njegov protukandidat, nekadašnji ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.

Prema preliminarnim rezultatima od nedjelje uveče Alexander Stubb (Nacionalna koalicija) osvojio je 51,6 posto glasova dok je nekadašnji ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto (Zeleni) zabilježio 48,4 posto glasova. U tom momentu je bilo izbrojano 99,6 posto glasova.

Stubb je izrazio zadovoljstvo što su mu Finci u tako velikom broju ukazali povjerenje, dodavši kako mu je to najveća čast u životu. Funkcija predsjednika je posao koji  je iznad jedne osobe. „Osjećam se skrušeno, u isto vrijeme beskrajno srećno i zahvalno".

Eliminisali teške kategorije u finskoj politici

U prvom krugu glasanja prije dvije sedmice Stubb i Haavisto su dobili najviše glasova od svih devet kandidata. Čineći to, eliminirali su druge teške kategorije u finskoj politici, kao što su desničarski populistički predsjednik parlamenta Jussi Halla-aho i bivši evropski komesar za proširenje a kasnije za monetarnu politiku Olli Rehn. Stubb je dobio 27,2 posto glasova, Haavisto 25,8 posto. Pošto nijedan od kandidata nije postigao apsolutnu većinu, održan je drugi krug izbora između dva najjača kandidata.

Stubb će sada naslijediti Saulija Niinistea - obojica su članovi konzervativne Nacionalne koalicije. Kao što je godinama uobičajena praksa u Finskoj, Niiniste je vodio vanjsku politiku fokusiranu na diplomatiju, posebno prema susjednoj Rusiji. Zbog prvobitno dobrih odnosa sa predsjednikom Vladimirom Putinom, dobio je nadimak „Putinov šaptač". Međutim, s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, stav te zemlje se promijenio i Niinistö je Finsku odveo u NATO -  uz aktivnu podršku Haavista, koji je kao tadašnji ministar vanjskih poslova, pod premijerkom Sannom Marin, u aprilu 2023 potpisao pristupanje svoje zemlje NATO-u. Svi kandidati za državni vrh najavljivali su oštar stav prema Moskvi tokom predizborne kampanje. Stubb je nedavno rekao u u intervjuu za reuters: "Neće biti političkih odnosa s ruskim predsjednikom ili ruskim političkim rukovodstvom dok ne okončaju rat u Ukrajini." Ovaj 55-godišnjak je posvećen dubljoj integraciji u NATO, što bi moglo uključiti i stacioniranje trupa Sjeveroatlanskog vojnog saveza u Finskoj.

Predsjednik sa više ovlasti

Za razliku od izbora predsjednika Njemačke, predsjednika Finske direktno bira narod. Uz to, on ima aktivnu ulogu u politici. Njegovi najvažniji zadaci uključuju odlučivanje o vanjskoj i sigurnosnoj politici zajedno sa vladom, imenovanje članova vlade i usvajanje zakona. On je i vrhovni komandant finskih oružanih snaga. Međutim, uglavnom se kloni unutrašnje politike.

Finska dijeli granicu s Rusijom dugu 1.340 kilometara. EU je, s obzirom na Rusiju, dugo pokušavala voditi izbalansiranu politiku između Istoka i Zapada. Međutim, kao rezultat ruskog rata protiv Ukrajine i kasnijeg pristupanja Finske NATO-u, odnosi sa Moskvom su se  drastično pogoršali.Granični prelazi duž rusko-finske granice zatvoreni su već nekoliko mjeseci, a prije samo nekoliko dana finska vlada je ovu mjeru produžila do sredine aprila.

Finska vlada optužuje ruske vlasti da namjerno dovode tražioce azila na granicu bez potrebnih dokumenata kako bi izazvali probleme u Finskoj. I Stubb i Haavisto se smatraju pristalicama Ukrajine i ubijeđenim Evropljanima. Stoga sa novom vladom neće biti promjena u politici Finske prema Rusiji. Stubb, koji je bio na čelu finske vlade od 2014. do 2015. godine, biće 13. predsjednik Finske od proglašenja nezavisnosti ove zemlje 1917. godine. On bi trebao preuzeti dužnost 1. marta.

ARD-Tagesschau/jr

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu