Novi predsjednik IAEA naslijedio vruće kestenje
1. decembar 2009Japanskom diplomatu Yukiu Amanu neće biti jednostavno kročiti stopama koje mu ostavlja Mohamed el Baradei. Jer, razlike između karizmatičnog dobitnika Nobelove nagrade za mir 2005. i japanskog diplomata, kojeg mnogi doživljavaju kao zaljubljenika u birokraciju, ne mogu biti veće. No povijesna povezanost Japana i zloupotrebe atomske energije trebale bi 62-godišnjem Amanu biti od koristi.
Japan jedini osjetio strahote atomske bombe
Novi šef Međunarodne agencije za atomsku energiju dolazi iz jedine zemlje na svijetu čiji su građani na vlastitoj koži iskusili strahote atomskog naoružanja.
Prilikom bombardiranja Hirošime i Nagasakija 1945. poginulo je između 100 i 250 tisuća civila, a stotine tisuća desetljećima je patilo od posljedica ove, ljudskom rukom izazvane, katastrofe. Ova direktna pogođenost strahotama nuklearnog naoružanja učinila je od Amana, kako je sam rekao, žestokog protivnika nuklearnog naoružanja i njegovog proširenja. Osim znanja na području nuklearnog oružja, kojeg je sakupljao obnašajući mnoge dužnosti u japanskoj političkoj hijerarhiji, Amano posjeduje i zavidno diplomatsko iskustvo. Kao djelatnik japanskih veleposlanstava u Vaüingtonu, Briselu i Ženevi, Amano je dobro upoznao međunarodnu pozornicu.
Stručnjak s diplomatskim iskustvom
Novi čovjek na čelu IAEA-e slovi kao trezven i povučen diplomat. Neki čak govore o birokrati koji ovom važnom položaju neće dati osobni pečat kako je to bio slučaj s Baradeijem. I dok neki smatraju da će Amanove osobine pozitivno utjecati na rad Međunarodne agencije za atomsku energiju, drugi drže da bi njegova povučenost i nesklonost konfliktima trenutne neriješene sporove oko atomskih programa Irana i Sjeverne Koreje mogle zalediti na neodređeno vrijeme.
Glavobolje bi Baradeijevom nasljedniku mogo prije svega zadavati Teheran koji je nekoliko dana uoči smjene na vrhu IAEA-e najavio gradnju novih pogona za obogaćivanje urana.
Autor: Silke Ballweg/Nenad Kreizer
Odg. ur.: Azer Slanjankić