Rok koji je u okviru Savjeta za implementaciju mira (PIC) postavljen za izbor novog visokog predstavnika ističe danas, 14. jula, ali je i dalje otvoreno pitanje da li će uopšte biti volje za dogovorom. U praksi je već mjesecima vidljivo da je riječ manje o proceduri, a više o širem nadmetanju između američkog i evropskog pristupa budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini.

S obzirom da proteklog mjeseca nije bilo dogovora oko izbora nasljednika Kristijana Šmita, prelazno rješenje je američki diplomata Luis Krišok, koji je stolicu u OHR-u preuzeo kao vršilac dužnosti. To je samo potvrdilo da se rješenje traži u atmosferi kompromisa, ali bez stvarnog jedinstva.

S kim si, takav si

Dio javnosti primjećuje da su i međunarodni predstavnici u BiH poprimili navike domaćih političara, koji se decenijama vrte u začaranom krugu bez rezultata.

„Stranci kao da su poprimili navike i obrazac ponašanja domaćih političara koje odlikuje manjak transparentnosti, odugovlačenje, nemogućnost postizanja dogovora. Doduše, nije prvi put da nisu mogli postići dogovor oko visokog predstavnika, ali do sada nije bila ovoliko neizvjesna situacija i osjećaj odsustva zainteresovanosti i odgovornosti“, kaže za DW analitičar i komunikolog Mladen Bubonjić, ističući da se stiče utisak da i stranci ovu priču „puštaju niz vodu“.

Krišok je poručio da će raditi na kontinuitetu i stabilnosti OHR-a do konačnog izbora novog visokog predstavnika, uz jasno naglašenu potrebu da se proces ne pretvori u institucionalni vakum.

„Ovo imenovanje predstavlja privremeno rješenje. Ne očekujemo da ono preraste u trajni aranžman”, rekao je šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka, naglasivši da očekuje da „EU pronađe kandidata oko kojeg će svi biti jedinstveni i koji je Evropljanin“.

Srpsko-hrvatski sporazum

Iako se radi o jasnoj poruci, čini se da ni domaće političare ne zanima rasplet oko OHR-a i da je u dva etnička korpusa ta priča očigledno završena. Pored toga, taj „Evropljanin“ kojeg gura briselski blok nema podršku Amerikanaca, koji žele da preuzmu upravljačke uzde u OHR-u, i zbog kojih je na kraju krajeva Kristijan Šmit, napustio funkciju visokog predstavnika nakon niza pritisaka.

Dodatnu težinu cijeloj priči daje simbioza SNSD-a i HDZ-a BiH, čiji su lideri saglasni da ne samo da BiH ne treba OHR, nego i da sve nametnute odluke visokog predstavnika treba poništiti. U takvim uslovima, posebno kada su Amerikanci „okrenuli ploču“, teško je očekivati da će OHR ikada više imati ulogu kakvu je imao. To pokazuje i samouvjerenost lidera ove dvije partije Dragana Čovića i Milorada Dodika.

„Mi smo rekli da je najrealnije za sve u BiH, staviti van snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Šta god značilo da vršilac dužnosti jeste visoki predstavnik, to ćete teško naći u bilo kakvom zakonu“, rekao je Čović, nakon sastanka sa Dodikom, uoči ranije najavljene sjednice Savjeta za implementaciju mira (14.7.), na kojoj bi trebao da se izabere novi visoki predstavnik.

„To Vijeće uopšte ne postoji. To je ad-hok formirana grupa zemalja koja godinama BiH dovodi u nered. Kakav Savjet za implementaciju mira. Da li piše u Aneksu 10 da postoji vršilac dužnosti visokog predstavnika. Ne postoji“, kategoričan je Dodik, koji, bar na papiru, zajedno sa HDZ-om i Trojkom i dalje čini vlast na državnom nivou, iako ona ne funkcioniše u punom kapacitetu već mjesecima.

Sijamski blizanac

Sa druge strane, u Sarajevu su izjave Dodika i Čovića doživjeli nebuloznim i usmjerenim ka „podrivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bosne i Hercegovine“.

„Iako nismo saglasni sa svim odlukama visokih predstavnika, sasvim je jasno kako je ova institucija predviđena Dejtonskim mirovnim sporazumom u slučaju kada postoje opstrukcije domaćih aktera sa ciljem narušavanja mira, integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine“, saopštili su iz Naroda i pravde (NiP), jedne od stranaka Trojke.

„Čović još jednom pokazao i dokazao da je politički sijamski blizanac Milorada Dodika i da je njegova teza o relaksiranju odnosa sa Bošnjacima licemjerna laž u koju svakako niko ozbiljan nije povjerovao“, saopšteno je iz NiP-a, uz konstataciju da „Dodik, zarad ruskih interesa, nastoji u potpunosti urušiti evroatlantski put Bosne i Hercegovine“.

U cijelu šaradu oko izbora visokog predstavnika uključila se i Rusija. Ruska Federacija odbija priznati američkog diplomatu Krišoka, kao prvog čovjeka međunarodne uprave u BiH.

„Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira da gospodina Luisa Krišoka predstave kao privremenog visokog predstavnika, nemaju pravnu osnovu“, rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, čiju je izjavu prenijela i ambasada Rusije u BiH.

„Nikakva ovlaštenja u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje“, rekla je Zaharova.

Američka pobjeda

Za BiH je važno da se iza procedure izbora novog visokog predstavnika krije mnogo šira poruka. Ko upravlja procesom i koliko je još održiva međunarodna arhitektura nastala poslije Dejtona. Zbog toga je izvjesno da će i današnji rok proći bez dogovora i da će američki kandidat Antonio Zanardi Landi i briselski prijedlog Rene Trokaz ostati samo mrtvo slovo na papiru. Iz diplomatskih izvora saznajemo da ukoliko američki prijedlog ne bude dobio podršku, da će Krišok nastaviti obavljati dužnost u ovom mandatu jer su „i tim izborom dobili svog čovjeka u OHR-u“.

„Kakav god da bude rasplet, jedno je sigurno. Čak i neusaglašeni i razjedinjeni, jer vidimo da se njihove razmirice sa evropskog i globalnog nivoa reflektuju i na BiH, sigurno neće dozvoliti otvaranje nekog "novog fronta" i ugrožavanje bezbjednosti. Politička neizvjesnost da, ali ne i novi sukobi, ko god da bude na čelu OHR-a“, zaključuje Bubonjić.