Na prvi pogled to izgleda kao neki vašar na kojem je sve u sivo-maslinastoj boji. Gornji dio tenka, iz kojeg viri glava, okreće se skupa s topovskom cijevi poput karusela, malo lijevo, malo desno. Testira se koliko takvo okretanje može izdržati osoba u njemu.

Ovaj muškarac zapravo provjerava sklopljene kupole tenka „Leopard", prije nego što one budu upućene iz tvornice Rheinmetall u donjosaskom Unterlüßu na završnu montažu i nakon toga u Ukrajinu.

Prati li on vijesti o ratu u Ukrajini? „Razmišljam više nego ranije", potvrđuje on, „dok se govorilo: 'Vi to radite za Bundeswehr'. Sad je to što mi ovdje činimo postalo možda ipak malo važnije."

Najvažniji dio poduzeća

Njegov šef Marius Meyering, odgovoran za „taktička vozila", proizvodnu halu „Leoparda" naziva „srcem" poduzeća. Čak ni ako bi u vijestima jednog dana prikazali uništene „Leoparde", to ga ne bi brinulo.

„Pitanje je tada, je li tenk uništio pet ruskih T72 prije nego što je šesti njega dohvatio", kaže on samouvjereno. „A moje uvjerenje je da je vjerojatnost da posada preživi u zapadnim tenkovima znatno veća."

Nikad ranije jedna televizijska ekipa nije dobila takav uvid u stanje najvažnije njemačke tvornice oružjakao što je to sad dobio ARD – od tvornice u Unterlüßu, uključujući i poligon za tenkovsko gađanje, do ureda Uprave u Düsseldorfu, iz kojeg je šef koncerna Armin Papperger to poduzeće doveo do položaja jednog od najvažnijih poduzeća u njemačkom burzovnom indeksu DAX-u. „Suradnici su uvijek bili uvjereni da čine pravu stvar", izjavio je Papperger kad je u ožujku ove godine na dan svoga najvećeg uspjeha išao na Frankfurtsku burzu. „Lijepo je da nas se nekad i tako vidi." 

Koncern sad želi „služiti Njemačkoj"

Zaposlenici se još dobro sjećaju godina kad su pred ulazom u tvornicu demonstrirali protivnici oružja i aktivisti upadali na podij za vrijeme godišnje skupštine dioničara. „Njemačko oružje, njemački novac ubijaju po cijelom svijetu", skandirali su oni tada dok ih policija nije izvukla van. Prvi koji je donio vidljiv znak zaokreta bio je savezni ministar obrane Boris Pistorius kad je u veljači pred ulazom u tvornicu stojeći pored Pappergera rekao: „Ne bojim se susreta s industrijom oružja, mi smo partneri." On je to rekao, a da ga nitko nije pitao u vezi s time. A Papperger je patetično dodao da i Rheinmetall sad mora „služiti Njemačkoj".

Osjećaju li zaposlenici zaokret? „Došlo je do promjene u odnosu prema vanjskom svijetu", kaže predradnik Marco Cordes. „Ne osjećamo se više izolirani zato što radimo u industriji oružja. U krugu poznanika se ponekad zainteresirano pita: što ima novoga kod Rheinmetalla?"

Nova proizvodna linija za streljivo za „Geparda"

U jednoj od proizvodnih hala odnedavno se proizvodi streljivo za tenk „Gepard". Tu je Rheinmetall sve morao nanovo razviti jer je protuzrakoplovni tenk „Gepard" smatran zastarjelim.

Danas on u Ukrajini dobro služi u protuzračnoj obrani. U samo nekoliko mjeseci Rheinmetall je uspostavio novu proizvodnu liniju. Na velikom poligonu provjerava se gađanje i u ekstremnoj hladnoći. U tu svrhu se probno streljivo ohladi na minus 46 stupnjeva Celziusovih i onda ispaljuje. U kontrolnom centru računala bilježe podatke, od brzine kojom kugla napušta cijev do dužine svjetlosnog traga.

Na strelištu se pojavljuje Papperger s klijentima takozvane skupine A. To su oni koji su mu posebno važni. U travnju je primio mađarskog ministra obrane Kristófa Szalay-Bobrovniczkyja. Mađarska će vjerojatno biti prva zemlja koja će od Rheinmetalla kupiti tenkove tipa „Panther". 

Streljivo posebne snage

Klijent tu sam ulazi u tenkove i ispaljuje streljivo, razgleda dronove i high-tech-opremu za vojnike. Papperger klijentima objašnjava i osobine novog streljiva koje je razvio Rheinmetall. Kugle toga streljiva sadrže strijelu od teškog metala, oko koje se nalazi čvrsto pogonsko gorivo, a koja na kraju sama pogađa cilj kao čisto kinetičko oružje.

„Ako time pogodite neku kuću, ništa se ne dogodi", objašnjava šef tvornice Harald Weismüller. „To napravi rupu i na drugoj strani opet rupu." Ali, ako strijela pogodi oklopno vozilo, stvari izgledaju drugačije. „Na kraju krajeva prilikom udara oslobađa se neizmjerna energija. Strijela se probija kroz materijal, a u vozilu nastaju krhotine, razvija se visoka temperatura, ukratko, sve što si čovjek može zamisliti."

Osjećaj većeg uvažavanja

Weismüller to objašnjava tako ljubazno kao što bi zacijelo u trgovini građevinskim materijalom objašnjavao funkcioniranje specijalnih tipli. Potpuno drukčije nego njegov kolega Meyering, koji kao bivši vojnik govori kratko i jasno. A ipak obojica s vidljivom strašću odrađuju nove zadaće – i u više smjena kad predstoji slanje oružja željeznicom u smjeru Kijeva.

I obojica se, kao i njihovi timovi, vesele što ih se više uvažava. „Uza svu tragiku rata u Ukrajini osjećamo da nas društvo sad bolje prihvaća", zaključuje Weismüller. „O nama se u medijima ne govori samo u negativnom kontekstu nego ponekad i neutralnije."

Najiskreniji uvid u unutrašnjost proizvođača oružja daje na kraju Meyering kad pred uključenom kamerom gleda u okno oklopnog vozila „Marder" koje su njegovi ljudi upravo pripremili za odlazak na bojišnicu. On je i sam puno vremena proveo u tenku u Afganistanu. „Iskreno, to me stvarno veseli", priznaje on. „To sad zvuči glupo, jer se radi o ratu. Ali, to je prije svega kao vožnja bagera ili slično." Imaš veliko vozilo na gusjenicama s kojim možeš prelaziti preko svega. „Stvari postaju ozbiljne tek onda kad stvarno moraš stupiti u borbu."

aj/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu