Od ponedjeljka će stvari biti bolje. Ovo u najmanju ruku važi za vremensku prognozu za bugarski grad Varna na obali Crnog mora. Međutim, kada je riječ o poboljšanju klime na koju bi trebao uticati sastanak najviših zvaničnika EU i Turske, prognoze nisu optimistične.

Kakav je odnos među partnerima? Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na početku godinu odnose nazvao „licemjernim". Njemačka kancelarka Angela Merkel je prošle sedmice u obraćanju poslanicima njemačkog parlamenta neouobičajeno jasno kritikovala turske vojne operacije u sirijskim područjima u kojim žive Kurdi. Turska je oštro reagovala. Čudno je da „neki naši saveznici situaciju gledaju očima terorista", navodi se u saopštenju turskog ministarstva vanjskih poslova.

U međuvremenu su zemlje članice EU svoje nezadovoljstvo sročile u jasnom saopštenju koje je objavljeno neposredno pred početak samita u Bruxellesu. „Evropsko vijeće osuđuje kontinuirane protuzakonite radnje koje Turska vrši u istočnom dijelu Sredozemlja i Egeju". Također se osuđuje i to što se još uvijek u turskim zatvorima nalaze državljani zemalja članica EU.

Više od nesporazuma

Potreba za razgovorima postoji. U Bugarskoj se pored ostalog sastaju predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Turska delegacija sa sobom u Bugarsku nosi i veliku paletu spornih pitanja kao što su zamrznuti pregovori o pristupu Turske EU, vizne olakšice za turske državljane i naravno tri milijarde eura iz sporazuma postignutog između EU i Turske s ciljem zaustavljanja izbjeglica da preko Turske nastave put prema EU.

Preporučujemo vam i ovo: Afrin umire – Zapad ćuti

Možda je malo pretjerana formulacija kojom se navodi da se sporazum o izbjeglicama dovodi u pitanje. Njemačka kancelarka je u zadnjem vladinoj izjavi nedvojbeno rekla da stoji iza sporazuma i da će ga „uvijek braniti". Sporazum je možda jedan od razloga kojim se može objasniti zašto  EU, a posebno Njemačka, suzdržano reaguju na turske vojne operacije kojim se očito krše ljudska prava. Jedna zastrašena Turska bi mogla ponovo otvoriti granice što bi za EU imalo nepredvidive posljedice.

Predsjednica kluba poslanika stranke „Die Linke" (Ljevica) u Bundestagu Sevim Dagdelen kaže da se ne treba predstaviti ucjenjivački . „EU postaje nevjerodostojna ako zahtjeva poštivanje vrijednosti i nešta ne poduzima osim izdavanja saopštenja", kaže Dagdeleona i dodaje da je glupost što se predstavnici EU sastaju sa Erdoganom. „Samit se ne bi trebao održati", kaže Dagdelenova. Vjerovatno, sumnja ona, to je pravi razlog za evropsku toleranciju jer se Turska ni u kom slučaju ne želi izgubiti kao NATO partner.

Ko će izvući deblji kraj?

Možda se EU prema Turskoj pravi manjom u odnosu na realan odnos moći. „Nije tačno da su Evropljanima, kada je riječ o Turskoj, ruke vezane", tvrdi Asli Aydıntaşbaş, stručnjak za Tursku iz „European Council on Foreign Relations".

Postoji niz pokazatelja da bi EU mogla poduzeti značajne korake prema Turskoj, samo ako bi to htjela. Jer, Turska je u velikoj mjeri ovisna od dobrih privrednih veza sa Evropom, prije svega sa Njemačkom. „Ako turska vlada u pravcu Berlina pošalje oštre tonove, onda padaju akcije i kurs turske valute u Turskoj", kaže Aydıntaşbaş.

Preporučujemo vam i ovo: Bilans sporazuma o izbjeglicama

Više od šestine iz Turske izvezene robe odlazi u Njemačku koja je godinama najvažniji kupac turske robe. Pored toga je tu i velika finansijska korist od turske dijaspore. Prema navodima Bundesbanke godišnje iz Njemačke se u Tursku pošalje preko 800 miliona eura. 

Njemačka, pretpostavlja Aydıntaşbaş, nema pravu ideju šta da uradi sa svojom snagom i sposobnošću: „Kod bilaternalnih stvari ona to zna iskoristiti, kao što je bio slučaj sa uhapšenim novinarom Denizom Yücelom. Međutim, dalje se izgleda ne želi ići".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android