Biološka raznolikost, dakle raznolikost svih živih bića na Zemlji, sve više je ugrožena. Jer, ljudi sve više oštećuju ekološke sustave spaljivanjem fosilnih goriva, intenzivnom poljoprivredom i izgradnjom kao i zagađivanjem pesticidima i teškim metalima.

U posljednjih 50 godina populacija kralježnjaka je smanjena za 73 posto, kaže se u aktualnom izvještaju organizacije za zaštitu prirode WWF, a znanstvenici procjenjuju da je trenutno ugrožen opstanak oko milijun životinjskih i biljnih vrsta.

Da bi se prirodu bolje štitilo prije dvije godine je gotovo 200 država potpisalo UN-ov sporazum o biološkoj raznolikosti. U iduća dva tjedna će više tisuća političara, gospodarstvenika i predstavnika nevladinih organizacija u kolumbijskom gradu Caliju raspravljati o napretku u ostvarenju sporazuma i osjetljivim pitanjima, kao što je financiranje mjera.

To je jako važno, jer po mišljenju stručnjaka smanjenje biološke raznolikosti ugrožava i socijalno i gospodarsko blagostanje milijarda ljudi.

Spor napredak nacionalnih mjera

Na UN-ovoj konferenciji o biološkoj raznolikosti 2022. godine predsjednici država i vlada su zacrtali ambiciozne ciljeve –aštitu 30 posto kopnene i morske površine do kraja desetljeća, a 2022. je bilo zaštićeno 17 posto kopna i 8 posto oceana. Taj sporazum predviđa i revitalizaciju 30 posto već oštećenih područja.

„Bilo je teško sporazumjeti se oko toga, ali pravi izazov je pred nama –er sad države moraju provesti ono oko čega su se dogovorile", kaže Florian Titze, analitičar međunarodne politike u organizaciji WWF.

Da bi se ostvario napredak u provedbi dogovorenih ciljeva države su morale do početka samita u Caliju podastrijeti aktualizirane nacionalne strategije i akcijske planove za biološku raznolikost (NBSAPs). Ali, dosad su to učinile samo 23 od 196 zemalja. I Njemačka je među zemljama koje to nisu obavile na vrijeme.

„Njemačka ne osjeća pritisak da podastre svoje planove jer to ni druge zemlje nisu učinile", kaže Titze u razgovoru za DW. „Imamo samo još pet godina do 2030. godine. Ako sad ne počnemo s provedbom obećanja vjerojatno ćemo promašiti ciljeve zacrtane za 2030. godinu."

Što koči napredak u provedbi mjera za zaštitu vrsta?

Ovogodišnja konferencija će se baviti i preprekama koje stoje na putu učinkovitim mjerama i provedbi akcijskih planova.

„Ono što nas često koči je rasprava s drugim sektorima, koji imaju osjećaj da se politika zaštite okoliša negativno odražava na njih ili da je problematična za njihovu konkurentnost", kaže Astrid Schomaker, izvršna tajnica Sporazuma Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti u izjavi za DW.

Kad je primjerice njemačka vlada najavila da će ukinuti porezne olakšice za dizelsko gorivo, koje je štetno za okoliš, deseci tisuća poljoprivrednika su prosvjedovali jer su u tomu vidjelu ugrožavanje njihove egzistencije.

Nakon toga je vlada odgodila ukidanje olakšica do 2026. godine, iako UN-ov sporazum o biološkoj raznolikosti predviđa da se subvencije štetne za okoliš do 2030. postupno smanje za 500 milijardi dolara.

Tko će plaćati zaštitu prirode?

O pitanju, tko će plaćati izdatke za biološku raznolikost, raspravljat će se u Caliju. Na posljednjem samitu su se industrijske zemlje obvezale da će slabije razvijenim zemljama do 2025. osigurati pomoć od 25 milijardi dolara godišnje za biološku raznolikost, a do 2030. onda 30 milijardi dolara.

Ali, prema nedavno objavljenom izvještaju samo dvije zemlje, Norveška i Švedska, su ispunile obećanje. 23 od 28 zemalja koje su analizirane dosad su plaćale manje od polovice onoga što su obećale.

Ukupno su zemlje potpisnice dogovorile da će do 2030. za zaštitu biološke raznolikosti izdvajati 200 milijardi dolara godišnje iz javnih i privatnih izvora. Očekuje se da će se u Caliju raspravljati o tomu kako pravovremeno osigurati taj novac.

WWF-ov stručnjak Titze očekuje da će političari svoje financijske strategije staviti na papir te da će biti dogovoreno i kako taj novac dijeliti među ekonomski najslabijim zemljama, kako postupati sa subvencijama koje su štetne za biološku raznolikost i koju ulogu treba imati privatni sektor u financiranju.

Financijska rješenja koja su korisna za zaštitu prirode i gospodarstvo

Na vrhu dnevnog reda su financijska rješenja koja usklađuju zaštitu prirode i gospodarske potrebe, kaže Astrid Schomaker.

Jedan instrument za to mogao bi biti takozvani dodatak za biološku raznolikost. To bi moglo omogućiti poduzećima da svoje štetno djelovanje za okoliš iskupe plaćanjem određenih iznosa organizacijama i projektima koji se bave zaštitom okoliša ili njegovom revitalizacijom. Zagovornici te ideje kažu da bi tako bili stvoreni motivi za zaštitu okoliša. Ali, kritičari upozoravaju da bi to moglo dovesti do greenwashinga, dakle da se zagađivači predstavljaju kao zaštitnici okoliša.

Razgovara se i o tomu da se dugovi neke zemlje oproste u zamjenu za investicije u zaštitu okoliša.

Važna je i rasprava o korištenju genetskih podataka iz prirode i tako ostvarenih prihoda –ao primjerice u farmaceutskom sektoru, gdje sekvenciranje DNK-a biljaka s ciljem proizvodnje lijekova može dovesti do milijardskih zarada.

Zemlje s velikom biološkom raznolikošću, koje su često slabo razvijene, trebale bi dobiti korektno obeštećenje za korištenje njihovih genetskih resursa, kao i indigene zajednice koje čuvaju te vrste. Taj novac bi mogao biti upotrijebljen za zaštitu okoliša.

„Ako izgubimo ekološke sustave i podnošljivu klimu, na ovom planetu neće više biti moguć život ljudi kakav poznamo", kaže Titze iz WWF-a. „Radi se o opstanku naše civilizacije. Teško da ima nešto što bi moglo biti važnije."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu