U telefonskom razgovoru sa kancelarom Olafom Šolcom, ruski predsjednik Vladimir Putin je optužio Njemačku i njene saveznike da zauzimaju „destruktivnu liniju“ u vezi sa ratom u Ukrajini.

Prema Kremlju, Putin je u jednosatnom razgovoru kritikovao zapadne države zato što „kijevski režim pumpaju oružjem i obučavaju ukrajinsku vojsku”. Ta vojna i finansijska pomoć je odgovorna za to što Ukrajina odbacuje pregovore sa Rusijom.

Njemačka ne mijenja kurs

U svom prvom telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom poslije sedam nedjelja, Šolc je ponovio riješenost Njemačke da nastavi da pruža vojnu podršku Ukrajini u borbi protiv ruskih agresora.

Kako je u petak saopštio portparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt, Šolc je osudio ruske napade na ukrajinske infrastrukturu i zahtijevao, što je brže moguće, diplomatsko rješenje - koje mora uključivati povlačenje ruskih trupa.

Ruski napadi već sedmicama paralizuju snabijedevanje strujom i mreže centralnog grijanja u mnogim mjestima u Ukrajini. Djelimično je narušena i vodovonda mreža.

Šolc je poslednji put razgovarao sa Putinom 13. septembra, a prije toga je bila još duža pauza u komunikaciji od tri i po mjeseca. 

Putin pozvao Šolca da preispita politiku prema Ukrajini

Prema Kremlju, Putin je pozvao Šolca da preispita svoju politiku prema Ukrajini. Šef Kremlja je takođe branio nedavne masovne raketne napade na Ukrajinu kao odgovor na „provokacije Kijeva“ protiv civilne infrastrukture u Rusiji, uključujući napad u kojem teško oštećen most ka crnomorskom poluostrvu Krimu koje je Rusija anektirala 2014. i energetske objekte.

Kako je saopšteno iz Kremlja, Putin je još jednom pozvao da se „teroristički napad“ na gasovode Sjeverni tok 1 i 2 rasvijetli transparentnim istragam – uz učešće ruskih vlasti. Krajem septembra, u blizini danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru, eksplozije su napravile četiri rupe na gasovodima između Rusije i Njemačke. EU i NATO polare od toga da se radi o sabotaži, ali do sada nisu nikome konkretno pripisale krivicu.

Šolc i Putin su se složili oko jedne tačke. Kako navodi Hebeštrajt, obojica su istakli važnu ulogu nedavno obnovljenog sporazuma o izvozu žitarica iz Ukrajine. Takođe su se dogovorili da ostanu u kontaktu.

Bajdenova ponuda da razgovara sa Putinom

Predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je da želi da razgovara sa ruskim predsjednikom - ako je Vladimir Putin voljan da okonča rat u Ukrajini. 

„Dozvolite mi da veoma pažljivo biram riječi. Spreman sam da razgovaram sa gospodinom Putinom ako on zaista pokaže interesovanje za pronalaženje načina da se okonča rat. On to još nije uradio“, rekao je Bajden na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Vašingtonu.  Bajden je takođe rekao da će sa Putinom razgovarati samo uz konsultacije sa NATO saveznicima.

Makron je rekao da će nastaviti da vodi razgovore sa ruskim predsjednikom kako bi se spriječila eskalacija i postigli konkretni ciljevi, kao što je zaštita nuklearnih elektrana.

Šta kaže Putin?

Prema riječima njegovog portparola, Putin je otvoren za razgovore sa Bajdenom o rješenju za Ukrajinu.

„Putin je bio, jeste i ostaje otvoren za kontakte i pregovore“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za novinare u Moskvi.

Međutim, odbijanje SAD da prizna anektirane oblasti u južnoj i istočnoj Ukrajini kao rusku teritoriju otežava potragu za kompromisom. Peskov je takođe odbacio uslove koje je Bajden postavio za razgovor dvojice predsjednika.

Prema tumačenju Moskve, Bajden je rekao da će pregovori biti mogući tek „nakon što Putin ode iz Ukrajine”. Vlada u Moskvi „sigurno“ nije spremna da prihvati ovaj uslov, rekao je portparol Kremlja.

Dr,dpa