“Ustavni sud BiH je u pravu. Da bi se ograničila ljudska prava zagarantovana Konvencijom, mora da postoji reciprocitet. Mora se znati šta su ciljevi i da li su mjere takve da realno mogu otkloniti opasnosti”, kaže sudija Suda BiH, Branko Perić, komentarišući odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji građana koja se odnosi na zabranu kretanja licima mlađim od 18 i starijim od 65 godina.

Ako pogledamo nekoliko sedmica unazad, od početka krize izazvane virusom korona traju polemike u javnosti da li je uopšte zabrana kretanja po bilo kojem osnovu opravdana i da li se sa blažim mjerama mogao postići isti rezultat, što je i jedna od konstatacija u odluci Ustavnog suda. Zemlje regiona, poput Hrvatske ali i velikog broja evropskih zemalja nisu imale restriktivne mjere poput BiH ili Srbije gdje je policijski čas prošlog vikenda trajao nevjerovatnih 84 časova. Za to vrijeme obavljani su crkveni obredi tokom vaskršnjih praznika uz prisustvo velikog broja građana. Zbog toga mnogi postavljaju pitanje da li mjere važe za sve i koja je njihova svrha ako ih poštuje samo jedan dio građana.

Ne talasaj

Ne dovodeći u pitanje potrebe vjernika ili uopšte funkcionisanja vjerskih objekata u vrijeme pandemije, Dragana Dardić iz Helsinškog komiteta građana Banjaluka pita, da li je pod plaštom zaštite zdravlja koje je neupitno, potrebno kršiti veliki broj drugih prava.

“Bilo je vrlo nepopularno, pa i sada je, dovoditi u pitanje bilo koje mjere jer odmah bi vas dočekali na nož pod optužbama zar nam nije sada zdravlja najvažnije. Jeste, naravno. Ali da li je pod tim plaštom potrebno kršiti more drugih prava”, kaže Dardić postavljajući pitanje kako je moguće da jedan broj građana može da se okuplja bez sankcija a drugi moraju da sjede kod kuće.

“Sada se tu postavlja pitanje na koga se mjere odnose i ko se kažnjava. Da li se iko kažnjava. Otvorilo se niz pitanja na koje nemamo odgovore. Takođe, pitanje je kako se sprovode mjere koje su donesene do sada”, kaže Dardić.

Odluka Ustavnog suda BiH je tehnički kontradiktorna jer se utvrđuje kršenje ljudskih prava ali Naredba o zabrani kretanja nije ukinuta. Dat je rok federalnim vlastima da je u roku od pet dana od prijema prilagode. 

Nije ponuđena alternativa

“Suština je da građanima bez javno obrazloženog osnova o zabrani kretanja nisu razmotrene alternativne mjere. Takođe, u Naredbi se trajanje ograničenja definiše `do daljenjeg`, odnosno ne postoji njihov rok trajanja”, rekao je za BHRT, predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević.

Ustavni sud je smatrao da je veći rizik da se u ovom momentu Naredba o zabrani kretanja ukine nego da se ostavi na snazi, iako je izdat nalog Federalnom štabu da se Naredba preispita. Istovremeno, pravnici smatraju da se odluka Ustavnog suda BiH odnosi na teritoriju cijele BiH, bez obzira što je apelacija podnijeta samo za Fedeaciju BiH. Međutim, treba imati u vidu da je u Republici Srpskoj na snazi vanredno stanje koje je izglasano u parlamentu dok je u Federaciji stanje prirodne nesreće, koje u principu ne znači izdvajanje nijednog organa iz procesa donošenja bilo kakvih odluka. Ipak, tu ulogu odavno je preuzela federalna Vlada i Štab za vanredne situacije.

“Sada oni koji su donijeli takvu mjeru, moraju je prilagoditi tom legitimnom cilju, odnosno zaštiti zdravlje građana. Drugim riječima, da smanje opterećenje građana u pogledu ograničenja njihovih ljudskih prava. Ipak privatno, meni je malo čudno jer ja mislim da je Ustavni sud imao u vidu da zdravstveni stručnjaci preporučuju šta je trebalo uraditi”, kaže profesor Ustavnog prava, Kasim Trnka uz konstataciju da se odluka mora poštovati na teritoriji cijele BiH, u ovom slučaju i u Republici Srpskoj u dijelu koji se odnosi na lica starija od 65 godina.

Odluku odmah prilagoditi

Da odluku Ustavnog suda treba sprovesti na teritoriji cijele BiH, slaže se i Branko Perić.

“Ne treba čekati da Ustavni sud šalje odluku Federalnom štabu, već je odmah prilagoditi onako kako je rekao Ustavni sud BiH. Mislim da bi trebalo te naredbe svesti na razumnu mjeru. Pogotovo u ovom dijelu koji se odnosi na ograničenje slobode kretanja. Takođe, odluka Ustavnog suda BiH se primjenjuje na cijeloj teritoriji. U suprotnom, došli bismo u situaciju pravne diskriminacije”, kaže Perić.

Osim različitog “stanja” koja su na snazi u dva entiteta, razlika je i u starosnim grupama na koje se ograničenje kretanja odnosi. U Republici Srpskoj su, za razliku od Federacije BiH gdje se zabrana kretanja odnosi na mlađe od 18 i starije od 65, iz odluke o zabrani kretanja maloljetnici izuzeti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android