Deutsche Welle: U ovoj godini je vanjska i sigurnosna politika bila posebno u fokusu Obamine administracije. Mnogima je nedostajala cjelokupna strategija. Da li ste vi prepoznali tu strategiju?

Brent Scowcroft: Vjerujem da je to danas jako teško. Tokom hladnog rata strategija je bila unaprijed određena.Tada se trebao ublažiti utjecaj sovjetskog bloka. U taktičnim pitanjima smo često imali različite stavove ali je strategija bila određena. nakon Hladnog rata više nije bilo obvezujuće strategije. Svijet se brzo mijenja. Tako je danas važna samo taktika. Ono što kod jedne zemlje funkcionira, kod druge možda nije tako. Tražimo zajedničku strategiju. Možda jedna postoji, ali je još nismo našli.

Kada pogledate Njemačku ili Evropu, ili na Izrael i zemlje Golfskog zaljeva - svuda postoji nepovjerenje i iritacije kada je riječ o najbližem savezniku - SAD. Kako Vi ocjenjujete menadžment američke vanjske politike na čijem su čelu predsjednik Obama i njegova administracija?

Vjerujem da je Evropa u jednom stadiju, kako bih rekao, strateške iscrpljenosti. 20. vijek nije bio prijateljski raspoložen prema Evropi. Evropa se toliko bavi stvaranjem EU da za Ameriku nije bliski i voljni saveznik kada je u pitanju rješavanje "udaljenih" problema.

Kada je riječ o aferi NSA (afera špijuniranja), postoji veliko nepovjerenje prema SAD. Smatrate li da je prevladavanje afere predsjedniku Obami pošlo za rukom?

Mislim da je to bio menadžment katastrofe koja se zvala Snowden. Sve to ima veze sa terorističkim napadima od 11. septembra 2001. Moj osjećaj je da je Bushova administracija polazila od toga da je to samo jedan od mnogih napada. Mi smo zaista bili u ratu i morali smo učiniti sve da zaštitimo našu egzistenciju. To je dovelo do toga što danas nazivamo rezultatom Snowden afere.

Predsjednik Obama je u jednom govoru rekao da mu je vrlo važno da se težište sa vojnog reagovanja prebaci na diplomatiju. Mislite li da je diplomatija novo srce američke vanjske plitike?

Prošli smo kroz jedan period u kojem se dipolomatija činila teškom i komplikovanom, jedan period u kome se mislilo da je bolje reagovati odmah i uz malo nasilja riješiti problem. Naprimjer, mislili smo da se jednostavno moramo osloboditi groznog diktatora Sadama Huseina i da ćemo dobiti demokratiju. To je bilo pretjerano s obzirom na situaciju i naše sposobnosti da istu kontroliramo. Predsjednik Obama je odustupio od takvog stava.

Kada pogledamo sporazum o nuklearnom oružju s Iranom ili kada pogledamo na situaciju u Siriji, vjerujete li da su neke diplomatske inicijative predsjednika Obame bile uspješne i da Obamino okretanje diplomatiji može biti uspješna strategija?

Ne bih to zvao okretanje diplomatiji. Mora se to gledati više iznijansirano. Ja sam kada je riječ o Iranu oprezno optimističan. Iran je predstavljao ozbiljan problem za SAD, Evropu i cijeli Bliski istok od 1979. Sada imamo mogućnost da napredujemo. Sirija predstavlja drugi problem. Ona je naprimjer jedna država u kojoj se nacionalne granice ne poklapaju sa etničkim granicama. Naša politika je u ovom slučaju sasvim u redu. Ako bismo u Siriji intervenirali isto kao i u Iraku i Afganistanu, bio bi to problem koji ne možemo sami riješiti. Najbolja mogućnost u Siriji je da SAD i Rusija zajedno rade kako bi se postiglo primirje i kako bi se promijenila slika: sa ratišta za pregovarački sto.

Bivši američki general pukovnik Brent Scowcroft je poznati ekspert za sigurnost. Bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost američkih predsjednika Geralda Forda i Georgea Busha seniora od 1975. do 1977, odnosno 1989. do 1993.

Autori: Gero Schließ / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić