„Povratak u kancelariju": Ovaj izraz opisuje trenutni razvoj situacije u mnogim kompanijama, koje traže da se zaposleni vrate na posao iz njihovih kućnih ureda, barem na određeni broj dana. Globalna studija konsultantske kompanije za nekretnine JLL nedavno je pokazala da je 33 posto anketiranih kompanija već uvelo obavezno prisustvo. Još 27 posto moglo bi zamisliti da to uradi u bliskoj budućnosti. Sve više kompanija razmišlja i o nagrađivanju zaposlenih za dolazak u kancelariju - željenim zadacima, povećanjem plata ili napredovanjem u karijeri.

SAP želi uvesti obavezu dolaska na posao

Njemačka softverska kompanija SAP je, na primjer, u januaru objavila da će nametnuti zahtjeve za rad u kancelariji. Od aprila se očekuje da zaposleni rade tri dana u nedjelji u biroima - na licu mjesta sa klijentima ili partnerima. Kada je tagesschau.de upitao zašto SAP to radi, kompanija je odgovorila: "U SAP-u smo još uvijek uvjereni da uravnotežen odnos između rada od kuće i u kancelariji unaprjeđuje produktivnost i inovacije, kao i dobrobit zaposlenih."

Eberhard Schick, predsjednik Radničkog savjeta u softverskoj kompaniji SAP je protiv ovog koraka: "Ne znam tačno šta šef SAP-a Christian Klein očekuje od dolaska na posao. Možda njegovo  šefovsko srce čovjeka, koji mora sve da kontroliše, krvari. Prvo se o tome mora pregovarati sa Radničkim vijećem. To može potrajati." Na kraju, zaposleni su se prilagodili radu od kuće i u skladu s tim se organizovali. SAP je također fiziöki ukinuo brojne poslove tokom pandemije. "Ne znamo ni gdje bi svi zaposleni mogli sjediti."

Ukida se odsustvo za očeve

Osim planiranih kancelarijskih obaveza, u SAP-u će biti otkazana i planirana vanredna odsustva za očeve nakon porođaja njihovih žena. "To je neozbiljno. Kao da smo u maloj kompaniji u kojoj patrijarsi odlučuju šta će se desiti", rekao je šef Radničkog savjeta. Mnogo toga se promijenilo otkako je Klein počeo voditi kompaniju. “Svakako očekuje da će brojne mjere stvoriti veću povezanost s kompanijom i komunikaciju među zaposlenima, posebno bolju integraciju mlađih kolega”, kaže Schick. Izvršnom direktoru je najvažnije da postigne finansijske ciljeve za 2025. “Mnogo toga se žrtvuje za te ciljeve.”

„Ljudi ne vole da o tome pregovaraju“

I u drugim kompanijama zahtjev za povratkom u kancelariju izaziva nezadovoljstvo zaposlenih. Prema studiji Tehničkog univerziteta u Darmstadtu, ako kompanija nema priliku da radi fleksibilno u pogledu lokacije i vremena, 24 posto zaposlenih to vidi kao mogući razlog za otkaz. Ovo je rezultat istraživanja u kojem je učestvovalo više od 1.100 zaposlenih, među kojima i specijalisti i visokokvalifikovani stručnjaci kao što su inženjeri, istraživači, doktori ili pravnici. „Zaposleni uglavnom vide mobilni i fleksibilan rad kao ogromnu dobit i nerado pregovaraju o tome da dolaze na posao“, kaže Kyra Voll, projekt menadžer u odjelu za upravljanje nekretninama u TU Darmstadt. „Dakle, ako poslodavac prisiljava zaposlene da dođu u kancelariju, onda to negativno utiče na njihovo zadovoljstvo i produktivnost, što povećava rizik od otpuštanja.“

"Coffee Badging" kao tihi protest

Prema navodima konsultanta za firme Rüdigera Maasa, kompanije moraju očekivati ​​odbrambeni stav zaposlenih ako im uskraćuju mogućnost da rade na daljinu. Takozvani „Coffee Badging", na primjer, postao je svojevrsni tihi protest vraćanju u kancelariju u kojoj zaposleni dolaze samo na važne sastanke i da bi pokazali svoje prisustvo, kaže Maas. “Onda se vrate u svoju kućnu kancelariju.” Konkretno,  zahtjev za dolazak u biro, koji se uvodi bez opravdanja mogao bi odvratiti potencijalne radnike.

Kućna kancelarija ima i nedostatke

Ipak, rad od kuće ima i lošu stranu, naglašava Maas. "Tokom pandemije, mnogi zaposleni su se žalili da im nedostaje socijalna interakcija i da su digitalni sastanci bili naporniji od analognih. Govorimo o umoru od videokonferencija." Čisto digitalno radno mjesto posebno je neprikladno za mlade profesionalce. "Za njih, rad sa udaljenosti ima previše sivih zona i samoorganizacija je teška." Ipak, važno je i mladima dati mogućnost da rade od kuće. U Njemačkoj ne postoji zakonski utvrđeno pravo na rad od kuće. Međutim, ako se zaposleni i poslodavci slože, o tome mogu sklopiti sporazum. Ponavljaju se pozivi političara da se to trajno reguliše zakonom. Njemački ministar ekonomije Robert Habeck izjasnio se za pravo na rad od kuće – s obzirom na nedostatak kvalifikovanih radnika. To podržava i ministar rada Hubertus Heil.

jr(ARD)