Oko ubistva Džona F. Kenedija 1963. i danas se pletu teorije zavjere. Objavljivanje novih 1.500 stranica tajnih dokumenata bi moglo da pruži pojašnjenja. Postoje spekulacije da je Osvaldu nalog dao SSSR ili Kuba.
Foto: picture alliance/White House/Consolidated News Photos/White House via CNP
Oglas
Vlada Sjedinjenih Američkih Država dala je na uvid brojne tajne dokumente o ubistvu nekadašnjeg predsjednika Džona F. Kenedija. Oko 1.500 dokumenata obavještajne službe CIA i federalne kriminalističko-istražne i obavještajne agencije FBI, koji su do sada bili pod oznakom „strogo povjerljivo", objavljeni su na interenet stranici Nacionalnog arhiva SAD.
Među dokumentima su telegrami, interne bilješke i zapisi, kao i drugi papiri. Oni pokazuju napore američkih istražitelja da pronađu moguće saučesnike ili nalogodavce atentatora Lija Harvija Osvalda.
Sovjetski Savez, Kuba, italijanska mafija...
Džon F. Kenedi sa suprugom Džeki 22. novembra 1963. u DalasuFoto: AP
Provjeravane su moguće veze sa tajnom službom Sovjetskog Saveza, komunističkim grupama u Africi i italijanskom mafijom. Dokumenti pružaju uvid u to kako su SAD špijunirale komunističku vladu Fidela Kastra na Kubi, sa kojom je Li Harvi Osvald imao kontakte, a Kenedijev cilj je bio njeno svrgavanje.
Američki demokrata Kenedi je 22. novembra 1963. boravio u Dalasu u državi Teksas. On i njegova supruga Džeki su se vozili u kabrioletu kroz grad u sklopu predizborne kampanje. Kenedi je upucan sa više metaka. Nakon toga čitava zemlja je pala u kolektivnu žalost. Tog dana se za mnoge završio san o mladom šarmantnom američkom predsjedniku koji je krenuo u misiju da poboljša cijeli svijet. A to je bio i trenutak kada su počele da se isrpedaju brojne teorije zavjere.
Zvanična verzija se konstantno dovodi u pitanje
Zvanična istraga o Kenedijevoj smrti došla je do zaključka, da ga je ubio usamljeni počinilac Osvald, kojeg je pak dva dana kasnije ubio vlasnik noćnog kluba Džek Rubi. No, ova verzija se konstantno dovodi u pitanje.
Tako postoje spekulacije da su Osvaldu, koji je bio simpatizer komunizma, nalog dale Kuba ili Sovjetski Savez da ubije Džona F. Kenedija. Drugi smatraju da iza ubistva stoje njegovi politički protivnici.
Kenedi je u junu 1963. održao govor u Berlinu, kada je izgovorio i legendarnu rečenicu: Ja sam Berlinjanin!Foto: picture alliance / dpa
Film Olivera Stouna podstakao raspravu
Raspravu o pozadini atentata podstakao je i politički triler, film američkog reditelja Olivera Stouna „JFK" iz 1991. Naredne godine su prema američkom zakonu objavljena dokumenta o Kenedijevoj smrti – ukupno pet miliona stranica. Izuzeci su naravno bili mogući zbog brige za nacionalnu bezbjednost.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp je u sedam etapa naložio objavljivanje više od 53.000 dokumenata. Prema podacima Nacionalnog arhiva to je oko 88 procenata svih dokumenata o Kenedijevom ubistvu. Hiljade drugih papira su ipak zbog nacionalne bezbjednosti ostali i dalje pod oznakom „strogo povjerljivo". I Trampov nasljednik Džozef Bajden prolongirao je objavljaivanje tajnih dokumenata, kako bi se izbjegla „šteta po vojnu odbranu zemlje, operacije tajnih službi, policijski rad i spoljnu politiku“.
Džon F. Kenedi bi 29. maja 2017. napunio 100 godina. 35-ti predsednik SAD ubijen je u Dalasu 1963. godine, a ko je stajao iza napada nije još razjašnjeno. Legenda o Kenediju opstaje.
Foto: picture-alliance/dpa
Potomak uticajnog klana
Kao sin bogatih roditelja, uživao je u privilegovanoj mladosti. Njegov otac Džozef P. Kenedi bio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država, između ostalog, i u Londonu. Džon je pohađao privatne škole i studirao na renomiranom Harvard Univerzitetu. Fotografija ga prikazuje kao oficira američke mornarice u Panami 1943.
Foto: picture-alliance/ZUMA/Keystone Press Agency
35. predsednik Sjedinjenih Američkih Država
Nakon vremena u vojsci Džon F. Kennedy se angažovao u Demokratskoj partiji, bio poslanik u Predstavničkom domu i senator, a 1960. se kandidovao za predsednika. 20. januara 1961. je inaugurisan za drugog najmlađeg predsednika u istoriji SAD. Još se pamti njegov prvi govor: "Ne pitajte šta vaša zemlja može uraditi za vas, pitajte šta vi možete uraditi za vašu zemlju."
Foto: picture-alliance/Arnie Sachs - CNP
"Ich bin ein Berliner"
Sa nemačkog gledišta, najvažniji dan u vladavini Džona F. Kenedija bio je 26. juni 1963. Tog dana je on u Zapadnom Berlinu održao govor u kojem je rekao legendarnu rečenicu: "Ich bin ein Berliner" i time izrazio svoju solidarnost sa stanovnicima Istočnog i Zapadnog Berlina.
Foto: picture-alliance/dpa
Najmoćniji čovek na svetu kao "saniboj"
Svojim mladalačkim šarmom brzo je osvojio srca mnogih američkih građana. Istovremeno, njegov mandat je bio obeležen krizama i konfliktima. Jedna od njih je bila i neuspela invazija u Zalivu svinja na komunistički režim na Kubi. Svet je za dlaku izbegao nuklearni rat 1962. godine. Kenediju, između ostalog, treba zahvaliti, kako se smatra, što je sve to ipak dobro prošlo.
Foto: Reuters
Glamurozna Džeki Kenedi
Sa suprugom Džona F. Kenedija u Belu kuću stižu i elegancija i glamur. Iako je Džeki prva dama bila samo dve godine, njen elegantni stil obeležio je čitavu jednu generaciju.
Foto: picture-alliance/ZUMA/KEYSTONE Pictures USA
Ženskaroš
Džon F. Kenedi (desno) je važio za ženskaroša kojem je pripisano nekoliko afera, kao i kontakti sa "eskort damama". Najpoznatiju vanbračnu vezu imao je navodno sa Merilin Monro. Za Monro, tada svetski poznatu filmsku ikonu i seks simbol, govorilo se da je bila u romantičnoj vezi i sa njegovim bratom Robertom (levo). Marilin je preminula 1962. godine pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima.
Foto: Cecil Stoughton/dpa/picture alliance
Porodični čovek
Fotografija iz 1962. na kojoj predsednik aplaudira svojoj deci koja se igraju, postala je poznata širom sveta. Porodica Kenedi nije uvek bila ovako srećna. Džonov brat Robert, ubijen je u jednom atentatu. Uzroci smrti drugih pripadnika porodice Kenedi su teške nesreće, droga, avionske nesreće, samoubistvo.
Foto: picture alliance/dpa
Atentat
Dalas, Teksas, 22. novembar 1963. Kenedi i njegova supruga su se vozili u kabrioletu kroz grad u sklopu predizborne kampanje. Kenedi je upucan sa više metaka. Nakon toga čitava zemlja pada u kolektivnu žalost. Tog dana se za mnoge završio san o mladom šarmantnom američkom predsedniku koji je krenuo u misiju da poboljša celi svet.
Foto: picture-alliance/dpa
Večna zagonetka
Dva dana nakon ubistva Kenedija, osumnjičeni za atentat na njega Li Harvei Osvald (sredina) ubijen je od strane vlasnika jednog noćnog kluba (desno). Harvei je uhapšen nekoliko sati nakon atentata. Okolnosti pod kojima se desio napad su ostali nerazjašnjeni - tome u prilog ide i činjenica da još i danas kolaju glasine i teorije zavere o mogućim nalogodavcima ovog zločina.
Foto: picture-alliance/dpa
Kenedijeva ostavština
Na slici: sahrana 25. novembra 1963. Kenedi ostaje nazeboravljen. Kako bi protekao njegov mandat da nije bio ubijen nakon samo 1.036 dana u Beloj kući? Kako bi se razvio svet? Možda mit o Džonu Kenediju i živi upravo od toga, što odgovora na ta pitanja nema.