Ostati u Ukrajini i nastaviti raditi ili se povući? Uprkos ratu, ovo nije pitanje za njemačkog proizvođača građevinskog materijala Fiksit. „I dalje imamo uzbune za vazdušne napade, zamračivanje, nestanke energenata i struje“, izvještava menadžer Mihael Kraus na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu u Berlinu. „Ipak, nastavljamo da funkcionišemo.“

Fiksit ima fabriku 100 kilometara južno od Kijeva, a druga lokacija je u izgradnji u blizini Lavova. Prodaja je i dalje 75 do 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu - iako je veliki dio tržišta za prodaju nestao i, prema kompaniji, transport je moguć samo u ograničenoj mjeri jer je vojsci potreban teretni prostor.

Uništene kuće, fabrike i škole

Najnoviji ruski napadi na infrastrukturu „natjerali su menadžment da ponovo razmisli“, priznaje Kraus. „Kada dronovi i granate gađaju ciljeve u neposrednoj blizini postrojenja, to je dramatična eskalacija.“ Ipak, oni žele da nastave proizvodnju u Ukrajini.

Građevinski materijali će u Ukrajini i sada i u budućnosti biti potrebni u ogromnim količinama. Prema sadašnjem stanju, uništeno je oko 130.000 kuća, djelimično ili potpuno uništeno 2.400 škola i 400 preduzeća. Tu su i uništeni putevi, šine, mostovi i još mnogo toga. Ukrajinski premijer Denis Šmihal ocijenjuje da bi  iznos, koji bi trenutno bio potreban za rekonstrukciju, bio oko 750 milijardi američkih dolara.

Pesimistične prognoze za ukrajinsku ekonomiju

Da li će ova suma biti dovoljna jednako je neizvjesno kao i izgledi za okončanje rata. Uništavanje se nastavlja svakog dana, podstičući recesijsko-inflacioni vrtlog koji zahvata zemlju. Ukrajinska ministarka ekonomije Julija Sviridenko, koja je učestvovala na njemačko-ukrajinskom ekonomskom forumu putem video snimka iz Kijeva, izvjestila je da je privreda pala za više od 30 odsto, a da je inflacija 26 odsto. Trećina Ukrajinaca je trenutno bez posla. „Neke prognoze su još pesimističnije“, rekla je Sviridenko.

Ako se saberu isporuke naoružanja, krediti i humanitarna pomoć koji su se do sada slili u Ukrajinu, onda su EU, SAD i druge zemlje već prikupile oko 93 milijarde evra.

Direktna finansijska pomoć je potrebna prije svega da se podrži državni budžet. Sviridenko je rekla da je ukrajinska vlada otvorila 800 državnih preduzeća za privatizaciju kako bi novac ušao u budžet. „Očuvanje ekonomije nam je jednako važno kao i pobjeda na frontu.

Međunarodna donatorska alijansa za Ukrajinu

S obzirom na veličinu zadatka, kancelar Olaf Šolc rekonstrukciju Ukrajine naziva „generacijskim zadatkom“. „Nijedna zemlja, nijedan donator, nijedna međunarodna institucija to ne može sama.“ Zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, Šolc poziva na „Maršalov plan“ za Ukrajinu. Tako se zvao program kojim su SAD od 1948. do 1952. godine sa milijardama američkih dolara finansirale obnovu Njemačke i drugih evropskih zemalja.

U cilju sklapanja saveza, Šolc je, kao aktuelni predsjednik G7 pozvao sedam vodećih demokratskih ekonomskih sila, zajedno sa predsjednicom Evropske komisije na međunarodnu konferenciju eksperata. „Cilj je da se zajednički mobiliše međunarodna podrška koja je Ukrajini najhitnije potrebna“, rekao je Šolc. „Što se ovo bude koordinisanije i transparentnije odvijalo, to će biti veća međunarodna spremnost da se pomogne, a i više će privatnih kompanija ulagati u obnovu Ukrajine.“

Obnovljivi izvori energije iz buduće zemlje EU

Kancelar želi da namami privatni sektor i činjenicom da je Ukrajina nedavno postala kandidat za članstvo u EU. „Svako ko danas ulaže u obnovu Ukrajine ulaže u buduću državu članicu EU koja će biti dio naše pravne zajednice i našeg unutrašnjeg tržišta.“  Međutim, to takođe znači da se sektor logistike i transporta i transportna infrastruktura moraju razvijati na način da Ukrajina bude u potpunosti povezana sa unutrašnjim tržištem EU.

Posebno je hitna rekonstrukcija energetske i toplovodne mreže. Prioritet je da ih što prije ponovo učinimo funkcionalnim, naglašava Šolc. Međutim, istovremeno se mora postaviti kurs za efikasnu i klimatski neutralnu mrežu. „Zahvaljujući suncu, vjetru i postojećim mrežama, Ukrajina ima najbolje preduslove da postane ne samo tranzitna zemlja, već i izvoznik održivo proizvedene energije.“

Potrebna je kratkotrajna zimska pomoć

Ali, to je još uvijek sanjarenje o budućnosti. Trenutni fokus je prvenstveno na kratkoročnoj „akutnoj zimskoj pomoći“, kako naglašava njemački ministar ekonomije Robert Habek. Rusija ima za cilj da dodatno destabilizuje Ukrajinu i natjera ljude da bježe iz zemlje napadima na energetsku infrastrukturu, hladnim stanovima i nedostatkom vode. Na primjer, generatori, transformatori i popravke mreže. "To ima apsolutni prioritet."

Ali Habek gleda i dalje od rata. „Ukrajina je vrhunski trgovinski partner za sirovine, energiju i kao dobavljač.” Svaki napor da se Ukrajina uvede na unutrašnje tržište EU je vrijedan truda. Savezna vlada će podržati njemačke kompanije u njihovim aktivnostima u Ukrajini u okviru izvoznih i investicionih garancija. Čim situacija ponovo bude malo stabilnija, on bi želio da ide u Ukrajinu sa poslovnom delegacijom, rekao je Habek.

Ideje njemačke privrede za Ukrajinu

Putovanje za koje bi mnoge kompanije mogle biti zainteresovane. Odbor za istočnoevropske ekonomske odnose njemačke privrede od ljeta radi u nekoliko radnih grupa na idejama za obnovu Ukrajine. Rezultat je dosije u kome je učestvovalo 50 njemačkih kompanija i predstavnika velikih poslovnih udruženja. Ne samo da se bavi temama kao što su građevinarstvo, logistika i infrastruktura, digitalizacija i energija, već i pomno prati pravna dešavanja.

Privreda nije zaboravila da je korupcija prije rata bila veliki problem. „Sada je pravo vrijeme da počnemo da primjenjujemo pravne standarde EU na odgovarajućim mjestima“, zahtijeva Hans-Ulrih Engel, zamjenik predsjednika istočnoevropskog odbora.

„Kompanijama su potrebni pouzdani kontakti, brzi i transparentni tenderi i jednostavne procedure odobravanja u zemlji.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu