Nije samo porota suda u San Franciscu imala samilosti za Dewaynea Johnsona. On nema velike škole i vjerovao je što mu se govorilo, a to je da su herbicidi kompanije Monsanto kao što je Roundup, potpuno bezopasni. Radio je na kraju tek kao podvornik u školi. I njegova tamna boja kože je imala svoju težinu: zna se tko odlučuje na golemim poljoprivrednim dobrima Amerike.

Svi u sudnici su znali kako mu tih dodijeljenih 289 milijuna dolara odštete od Monsanta, odnosno od novog vlasnika te kompanije, njemačkog Bayera neće puno pomoći: on umire, ostaje mu možda još samo nekoliko mjeseci života.

Još 2014. mu je dijagnosticiran rak limfnih žlijezda i bolest se primiče kraju. Terapije su bile bezuspješne, nade više nema. Zato je i sud odobrio hitni postupak u ovom slučaju: u četiri tjedna je okončano saslušanje i izrečena je prvostepena presuda protiv moćnog, internacionalnog agrokemijskog koncerna sa milijardama dolara prometa.

Preko 5.000 tužbi protiv Monsanta

Već kad je njemački Bayer i njegov šef Werner Baumann donio odluku preuzeti američki Monsanto, čuli su se žestoki povici protivljenja. Prvo, cijena te akvizicije je bila zastrašujuće visoka: 63 milijarde eura. Drugo, makar Bayer tu ne zaostaje mnogo, baš je Monsanto stekao svjetski glas i svojim herbicidima, pesticidima i genetskim manipuliranjem i tu je bilo samo pitanje vremena kad će početi pljuštati sudske tužbe.

Jer to se u slučaju Dewaynea Johnsona i herbicida Roundup tek počelo događati: postoji već preko 5.000 tužbi Amerikanaca protiv Monsanta u kojima su uvjereni kako su upravo njegovi proizvodi nepovratno narušili njihovo zdravlje. Na prvom mjestu je ovaj rak limfnih žlijezda, Non-Hodkin-Lymphom koji se uvijek iznova veže sa herbicidom glifosatom – i kojeg je Monsanto proizveo na tone.

Odgovor uprave Bayera nakon akvizicije Monsanta odražava i stanje na ovom golemom tržištu agrokemijskim proizvodima: njemačkom koncernu je to bio jedini izlaz da sam ne bude progutan, upravo od Monsanta. U toj dilemi onda je valjda bolje da jedan njemački koncern nadzire američke pogone, nego da Monsanto odlučuje što će se proizvoditi u Njemačkoj. Ovako, integracija Monsanta u Bayer još nije počela, ali to bi se trebalo početi događati već u slijedećim tjednima.

„Nema dokaza" o štetnosti glifosata

A kad je riječ o glifosatu, tu su i Bayer i Monsanto već dugo istog mišljenja. I nakon ove presude suda u San Franciscu je Bayer izjavio kako „osjeća duboko saučešće" za sudbinu gospodina Johnsona i njegovu obitelj, ali i kako ova sudska odluka ne mijenja činjenicu da „postoji više od 800 znanstvenih studija koji podržavaju stav kako glifosat ne izaziva rak", piše u priopćenju Monsanta. Takav nalaz svjedoči i studija američkog Ureda za okoliš EPA, nacionalnog instituta za zdravlje i druge službe diljem svijeta, a taj proizvod koji je „već 40 godina u upotrebi bez opasnosti" će i dalje braniti.

Isto tvrdi i Bayer: nema znanstvenih dokaza povezanosti glifosata sa tumorom limfnih žlijezda tako da je i njemački koncern uvjeren kako je taj herbicid „siguran i nije kancerogen", prenosi agencija dpa. Kad se povede riječ o glifosatu, podsjeća se i kako zapravo jedina studija koja smatra kako je taj herbicid „moguće kancerogen" ona od Svjetske zdravstvene organizacije, koja u istu kategoriju svrstava i konzumaciju crvenog mesa i argentinski mate čaj.

U svakom slučaju, Monsanto/Bayer ne žele popustiti niti u ovom sudskom sporu: uložit će žalbu. No u svakom slučaju, politički pritisak na korištenje glifosata je narastao i ovom presudom. Oglasila se i njemačka stranka zelenih čija bivša ministrica poljoprivrede Renate Künast ovu presudu naziva „zvonom uzbune" da i Njemačka potpuno zabrani glifosat. Aktivisti okoliša isto tako nisu uvjereni ni u neovisnost znanstvenika koji su istraživali štetnost glifosata.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android