Zvaničnici Rusije i Ukrajine nisu se sastajali od početka  2022. godine kada su ruske trupe napale Ukrajinu. Ali tokom vikenda su se pojavile vijesti o mogućim pregovorima kojima bi posredovala bliskoistočna država Katar.

To bi „moglo da dovede do djelimičnog prekida vatre i da ponudi privremeno olakšanje za obje zemlje“, piše Vašington post, prvi medij koji je izvijestio o planiranim razgovorima. No, pregovori su otkazani zbog kretanja ukrajinskih trupa u Kursku u Rusiji.

No, ovo nije prvi put da Katar posreduje u sukobima izvan regiona Bliskog istoka. Katar je pomogao u sklapanju dogovora o oslobađanju Amerikanaca koji su držani u Iranu, Avganistanu i Venecueli, kao i vraćanju ukrajinske djece njihovim porodicama nakon što su odvedena u Rusiju. Katar je takođe zaslužan za diplomatski prodor između Sudana i Čada, Eritreje i Džibutija, kao i mirovni sporazum iz Darfura 2011.

Katar je 2020. pomogao u pregovorima o američkom povlačenju iz Avganistana sa ekstremističkom talibanskom grupom. A u novembru 2023. katarski pregovarači pomogli su da se postigne privremeni prekid vatre u sukobu u Gazi.

Katar, 'svjetski pregovarač'

„Pojavljivanje Katara kao ključnog posrednika podiglo je njegov diplomatski položaj, transformišući ga iz regionalnog u izvanrednog igrača u kritičnim situacijama na svjetskoj sceni", rekao je za DW Burdžu Ozčelik, viši naučni saradnik britanskog trusta mozgova Royal United Services Institute. „Ova novootkrivena uloga pojačava uticaj Dohe... i pozicionira je kao nezamjenljivog 'partnera za mir' unutar globalne zajednice."

Razlozi zbog kojih se Katar postavio kao svjetski posrednik su dobro dokumentovani. Time što postiže više od očekivanog u diplomatskim okvirima, Katar želi nezavisno da uspostavi sopstvenu bezbjednost u nestabilnom regionu, objašnjavaju analitičari.

Formiranjem sopstvene spoljne politike — na primjer, pružanjem utočišta disidentima i pomaganjem revolucionarnim i militantnim grupama — takođe je način da se takmiči sa svojim tradicionalnim rivalom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), i odbija da prima naređenja od mnogo većeg susjeda Saudijske Arabije, objasnio je istraživač Ali Abo Rezeg u svom radu iz 2021. u akademskom časopisu Insight Turkey.

Zašto je Katar tako dobar u posredovanju?

Odnosi su ključni i Katar je poznat po svojoj širokoj i raznolikoj mreži kontakata, pošto je podržao brojne veoma različite grupe obezbjeđujući im oružje ili finansiranje. To uključuje talibane, Muslimansku braću u Egiptu, libijske paravojne formacije i antivladine revolucionare u Siriji, Tunisu i Jemenu tokom takozvanog „arapskog proljeća“.

Godine 2012. američka vlada na čelu sa Barakom Obamom zatražila je od Katara da bude domaćin političkom krilu militantne grupe Hamas, umjesto da se ona preseli iz Sirije u Iran, gdje bi bio daleko manje dostupan.

Katar takođe održava bolje odnose, uključujući ekonomske veze, sa Iranom od svojih susjeda, od kojih mnogi Irance smatraju svojim neprijateljem.

A Katar je domaćin i američkoj vazdušnoj bazi Al-Udeid od 2001. Ovo je sada najveća američka baza na Bliskom istoku sa oko 10.000 vojnika.

„Katar definitivno ima koristi od toga jer vlade na Zapadu, a donekle i na Istoku, smatraju da je on veoma koristan prijatelj kojeg treba imati", objašnjava Sincija Bjanko, ekspertkinja za države Persijskog zaliva u Evropskom savjetu za spoljne odnose.

Na primjer, početkom 2022. američki predsjednik Džo Bajden imenovao je Katar za „glavnog saveznika koji nije član NATO-a” djelimično i zbog uloge Katara u pregovorima o povlačenju iz Avganistana.

Biti u stanju da saosjećate sa svim stranama takođe pomaže. Analitičari kažu da su Katarci, iako blisko sarađuju sa Amerikancima, bili pragmatičniji prema islamističkim organizacijama u regionu, videći ih kao dio popularnih političkih pokreta koji se ne mogu izbrisati ili izbjeći. U nekim slučajevima, ovo je pomoglo. Očigledno su članovi talibanarekli da se osjećaju ugodnije u Kataru, za koji su vjerovali da razumije sve strane.

Neutralnost je prioritet

Bjanko misli da se više radi o stavu da ova zemlja pokušava biti što neutralnija. „Za nju je od suštinske važnosti da igra ovu ulogu (posrednika)."

Ali ne treba zanemariti da se radi i o bogatstvu Katara, dodaje Bjanko. Njegovi resursi mu omogućavaju da ugosti učesnike i radi na nekoliko kriza odjednom.

Možda ima veze i sa kraćim lancem komandovanja. „Sposobnost [katarskog] ministarstva spoljnih poslova da donosi odluke bez ispitivanja od strane javnosti znači da ono može da djeluje odlučno", potvrdio je u februaru u svojoj analizi Sultan Barakat, profesor javne politike na Univerzitetu Hamad Bin Kalifa u Kataru.

Opasno balansiranje

Međutim, biti „svjetski pregovarač" takođe može biti neprijatno. Aktuelni pregovori Hamasa i Izraela u koje je uključen Katar su neki od pregovora sa "najvećim rizikom" koji je ikada preduzeo, tvrde posmatrači.

Izraelski političari optužili su Katar da je „vuk u ovčjoj koži" koji finansira terorizam. Američki političari su pozvali na „ponovnu evaluaciju" odnosa sa Katarom, ako Katarci ne izvrše veći pritisak na Hamas. U aprilu su drugi predstavili nacrt zakona koji bi mogao da poništi status Katara kao glavnog saveznika van NATO-a.

Katar odbacuje sve optužbe, i kaže da nema moć nad Hamasom.

No, koliko god zemlja bila nesavršena, stručnjaci tvrde da je svijetu trenutno potreban Katar u ovoj ulozi.

„Čovječanstvo je platilo visoku cijenu što se tokom dva svjetska rata, nije ranije sjelo i što akteri nisu razgovarali jedni sa drugima", rekao je za DW Rabih El-Hadad, direktor odjeljenja za multilateralnu diplomatiju Instituta Ujedinjenih nacija za obuku i istraživanje u Švajcarskoj.

„Danas su nam potrebne stranke koje omogućavaju onima koji su u sukobu da razgovaraju jedni sa drugima i rješavaju svoje nesuglasice pregovorima, diplomatijom i u skladu sa međunarodnim pravom", rekao je on.