Thomas Jefferson: "Ne može se više vjerovati onome što piše u novinama"

U februaru je ova rečenica, stara više od 200 godina, dospjela u američku štampu. Na jednoj manifestaciji na Floridi niko manji do Donald Trump je citirao čuvenu izjavu Thomasa Jeffersona braneći time svoje vlastito proglašenje rata novinarima. Brojni veliki predsjednici su se borili protiv medija i njihovih laži, rekao je Trump okupljenim pristalicama.

Činjenica je da je Jefferson, treći predsjednik u istoriji SAD-a, bio jedan od najžešćih pobornika slobode štampe. 1787. godine on je napisao da ako se njega pita onda su bolje "novine bez vlade", nego "vlada bez novina". Kasnije je Jefferson označio štampu kao "alarm društva". Njegov suvremenik James Madison slovi kao otac ustava u kojem je sloboda štampe propisana kao osnovno pravo.

Rečenica koju je citirao Trump potiče iz vremena kada je Jefferson već bio predsjednik. Njegova rastuća nenaklonost prema novinama imala je jedan osnovni razlog: dvostranački politički sistem u SAD-u razvio se tek sa Jeffersonom "i time i štampa koja je bila organizirana duž partijskih linija", objašnjava istoričar i ekspert za SAD Norbert Finzsch. "Listovi više konzervativnih federalista bili su veoma kritični prema Jeffersonu i on je morao protiv toga upotrijebiti vlastitu stranačku štampu", kaže Finzsch. Unatoč svojoj frustraciji Jefferson je do svoje smrti branio slobodu štampe. 

Abraham Lincoln: "Javno mnijenje je sve"

16. predsjednik SAD-a dobro je poznavao moć medija - i pokušao ih je iskoristiti za svoje ciljeve. Za razliku od Obame i Trumpa on je iskoristio doseg novina. 1859. godine je Lincoln otišao čak toliko daleko da je tokom svoje predsjedničke kampanje kupio "Ilionis Staats-Anzeiger", list na njemačkom jeziku kako bi sebi osigurao glasove njemačkih doseljenika.

Prema navodima američkog istoričara Harolda Holzera Lincoln je manipulirao štampom "kao ni jedan drugi predsjednik". Njemu odanim novinarima je davao informacije ili ih nagrađivao položajima u vladi, omraženima je zamazivao oči i pokušavao ih pridobiti za sebe. Neki su završili i u zatvoru. Čuveni dokument o ukidanju ropstva Lincoln je mogao progurati samo zahvaljujući štampi. "U ovom vremenu, u ovoj zemlji je javno mnijenje sve", rekao je Lincoln jednom."Sa njim ništa ne može propasti, protiv njega ništa ne može uspjeti."

John F. Kennedy: "Neprocjenjivo oružje"

Da li još uvijek čita tako puno novina, pitali su novinari 1962. godine John F. Kennedy-a. Nikada nije bilo prijatno baviti se neugodnim vijestima, odgovorio je Kennedy, ali štampa je "neprocjenjivo oružje za predsjednikovanje kao kontrola onoga što se dešava u vladi i tako ja saznajem mnoge stvari koje me zabrinjavaju ili dobijam informacije." 

Kennedy, koji je ubijen 1963. godine, slovio je kao strastveni čitač novina. On je također bio prvi predsjednik koji je uspješno koristio televiziju kako bi komunicirao sa stanovništvom. Samo njegovu prvu pres konferenciju je pratilo 65 miliona gledatelja TV-a.

Richard Nixon:  "Štampa je neprijatelja"

Puno prije Trumpovih tirada jedan drugi stanovnik Bijele kuće je štampu označio "neprijateljem" - međutim ne javno, već u telefonskom razgovoru sa Herny-jem Kissinger-om. Odnos između Richarda Nixon-a i medija, koji je tokom njegovog predsjedničkog mandata bivao sve više opterećen, dostigao je najnižu tačku tokom afere Watergate. 1973. godine su reporteri Carl Bernstein i Bob Woodward u "Washington Post-u" izvijestili o provali jednog Nixon-ovog službenika u glavno sjedište Demokratske stranke u washingtonski hotel Watergate. Tada su navodno instalirani mikrofoni za prisluškivanje.

Woodward i Bernstein su za otkrivanje afere Watergate dobili Pulitzerovu nagrade, Nixon je 1974. dospio pod jak pritisak i dao ostavku - kao prvi i do sada jedini predsjednik u istoriji SAD-a. 1977. godine se u intervjuu sa britanskim voditeljem Davidom Frostom pokušao rehabilitirati. Frost je međutim ciljanim pitanjima doveo Nixona do toga da je priznao da je izdao interese američkog naroda.

Ronald Reagan: "Svaki predsjednik pokušava iskoristiti štampu u svoju korist"

Zvali su ga "The Great Communicator". Bivši glumac Ronald Regan bio je majstor insceniranja - i miljenik nacije. Još u Nixon-ovo vrijeme Regan se pobrinuo za to da predsjednik ne dođe u situaciju u kojoj se sa reporterima mora ophoditi spontano, kaže Norbert Finzsch. Za vrijeme Regan-ove vladavine je ovaj sistem usavršen: "Njegovi nastupi na TV-u su bili tako brižljivo orkestrirani, uvijek je u pozadini bila američka zastava i isključivo su bili prisutni ljubazni novinari".

Svaki predsjednik je pokušavao "iskoristiti štampu u svoju korist i spriječiti situacije koje za njega nisu od koristi", rekao je Regan pred kraj svog predsjedničkog mandata. Mediji mogu veoma dobro paziti sami na sebe, rekao je Regan i dodao: "I predsjednik bi trebao smjeti paziti sam na sebe."

Barack Obama: "Uvijek smo imali isti cilj"

Twitter, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat: Ni jedan drugi predsjednik nije imao na raspolaganju toliko mnogo otvorenih kanala za obraćanje građanima. Sa nastupima u Late Night Shows i intervjuima sa zvijezdama You-Tube Obama je mogao prikupiti poene i kod mladih, a na društvenim mrežema je do kraja suvereno nastupao.

Njegova veza sa tradicionalnim medijima bila je napetija: 2015. godine je analiza Associated Press-a pokazala da nikada nije bilo cenzurirano tako mnogo vladinih akata, nikada tako često nije bio ograničen pristup informacijama kao za vrijeme Obamine vladavine. Novinari i organizacije su više puna zahtijevali više transparentnosti od njegove administracije. "Znam da smo ponekad imali razlike u mišljenju", priznao je Obama u aprilu 2016. godine osvrćući se na odnos sa medijima. "Ali uvijek smo imali isti cilj: naš otvoreni diskurs utemeljiti u istini", rekao je Obama.

Donald Trump: "Neprijatelj američkog naroda"

Bilo bi ublažavanje reći da je 45. predsjednik SAD-a sa medijima na ratnoj nozi. Skoro svakodnevno Trump napada medije preko svog omiljenog megafona - Twittera -   s pohvalom pominje tek desničarskokonzervativni Fox News. Vrhunac su napetosti dostigle u februaru kada je Trump niz etabliranih medija proglasio "neprijateljem američkog naroda". Dan prije je na vrlo praćenoj press konferenciji objavio kako preferira razgovarati "direktno za američkim stanovništvom" jer štampa je "potpuno izvan kontrole".

Bilo da je riječ o zidu na meksičkoj granici, o posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja ili o mogućem utjecaju Rusije u američkoj predizbornoj kampanji za Trump-a važi sljedeće: vijesti, koje njemu ne odgovaraju, ne mogu biti istinite. Dok njegov glasnogovornik Sean Spicer i on sam redovno sa pogrešnim tvrdnjama prave udarne vijesti predsjednik u javnim nastupima i socijalnim medijima ponavlja mantru da su mediji "neiskreni" i kritičke izvještaje naziva "fake news".     

Je li Trump-ov odnos jedinstven u istoriji SAD? Da i ne, kaže Norbert Finzsch: "Taktika zaobilaženja medija, okupljanja oko sebe izabranog kruga novinara i selektivno prosljeđivanje informacija nije ništa novo." To je, kako kaže Finzsch, od vremena Nixona standardna strategija u Bijeloj kući. I George W.Bush i Obama su to tako radili, kaže Finzsch. Novo je, kako on kaže, da Trump ne žigoše medije kao neprijatelje iza zatvorenih vrata, već to čini javno, umjesto da o njima razmišlja samo kao o protivnicima, kaže Finzsch. I za to Finzsch ima objašnjenje: "To je dio njegove ukupne strategije da sebe predstavi kao autsajdera."